Ovomjesečni intervju portala Križevci.info predstavlja Melitu Filipec, dopredsjednicu Udruge invalida Križevci, odnedavna članicu nacionalnog Savjeta za razvoj civilnog društva, socijalnu radnicu i istaknutu lokalnu aktivisticu. Filipec predstavlja brojne aktivnosti križevačke Udruge invalida, govori o izazovima otvaranja čokolaterije kroz projekt socijalnog poduzetništva i komentira jesu li sugrađani i društvo danas osjetljiviji na potrebe osoba s invaliditetom.
Gospođice Filipec, Udruga invalida Križevci zasigurno je jedna od najaktivnijih organizacija civilnog društva u Križevcima, a po rezultatima vašeg rada poznati ste i priznati i diljem Hrvatske. Možete li ukratko reći od kada Udruga postoji, kako ste organizirani i gdje djelujete?
Udruga invalida Križevci osnovana je 5. ožujka 1999., a registrirana 23. ožujka 1999.godine kao pravna, nevladina i neprofitna organizacija sa temeljnim ciljem – aktivno sudjelovanje u društvenoj i individualnoj skrbi za osobe s invaliditetom, kada je riječ o svim oblicima pomoći osobama s invaliditetom. Udruga je po rezultatima svoga rada zaista jedna od najaktivnijih, usudim se reći i najaktivnija organizacija civilnog društva u našem gradu, a kroz programe i projekte nastoji stvoriti sustav koji će osobama s invaliditetom omogućiti uživanje svih njihovih prava i očuvati njihovo dostojanstvo, kao punopravnih članova društva. Udruga djeluje na području grada Križevaca i susjednih općina – Sv. Ivan Žabno, Sv. Petar Orehovec, Gornja Rijeka i Kalnik, s osnovnim ciljem da svojim članovima pruži potpunu socijalnu integraciju i zaštiti njihova prava i interese.
Među brojnim vrijednim projektima udruge istaknimo “Asistenta u nastavi”, kojem je cilj podržati odgoj i obrazovanje učenika s invaliditetom, odnosno s teškoćama u razvoju u redovitoj školi. Kakav je odaziv sugrađana na ovaj projekt, i koji biste projekt udruge još istaknuli?
Ove školske godine, po treći puta, provodimo projekt „Asistent u nastavi“. Prethodnih godina projektom koji je financiralo Ministarstvo socijalne politike i mladih bilo je obuhvaćeno osmero djece s teškoćama putem projekta. Važno je istaknuti da je udruga ove godine uspjela ostvariti sredstva iz EU fondova, zahvaljujući kojima je uspješno krenula u realizaciju projekta „Integracija djece s poteškoćama iz Križevaca i okolice u redoviti obrazovni sustav“, jedinstvenog takve vrste ne samo u županiji nego i na nacionalnoj razini. Za devetero polaznika dviju gradskih osnovnih škola i jednog dječaka u Dječjem vrtiću Križevci osiguran je asistent u nastavi sljedećih 18 mjeseci i omogućena im je potpuna integracija u redoviti obrazovni sustav na jednakoj osnovi kao i drugoj djeci. O reakcijama roditelja djece uključene u projekt, kao i same djece, suvišno je govoriti. One su i više nego pozitivne i to je u biti najveća dobit ovoga projekta.
Od ostalih projekata i programa koje udruga provodi važno je istaknuti projekt „Osobni asistent“ putem kojega se, već petu godinu zaredom, osigurava prijeko potrebna pomoć u obavljanju svakodnevnih zadataka za petero naših korisnika s najtežim stupnjem invaliditeta. Posebno valja istaknuti i program „Mobilnim timom do pomoći i njege u kući osobama s težim stupnjem invaliditeta“, financiranog od Ministarstva socijalne politike i mladih, a koji, u suradnji s nadležnim Centrom za socijalnu skrb, uspješno provodimo već treću godinu. U sklopu navedenog programa, tročlani mobilni tim, u kojem su također zaposlene osobe s invaliditetom, svakodnevno obilazi najugroženiju skupinu stanovništva – stare i nemoćne u ruralnim područjima pomažući im kod obavljanja svakodnevnih potreba. Na taj način se sprječava ili barem odgađa njihova institucionalizacija. O mnogobrojnim aktivnostima najbolje govori činjenica da udruga u ovom času zahvaljujući projektima i programima koje provodi, odnosno u koje je uključena zapošljava ukupno 28 osoba.
Udruga invalida Križevci je ove godine uspjela dobiti i institucionalnu podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, što je važan trenutak u životopisu jedne lokalne udruge. Je li bilo naporno ispuniti stroge zahtjeve Zaklade i u čemu se očituje njihova podrška?
Tako je, ove godine smo po prvi puta uspjeli dobiti institucionalnu podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, na što smo iznimno ponosni. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva vodeća je javna institucija za suradnju, povezivanje i financiranje organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj i njihova nam podrška zaista mnogo znači u stabilizaciji i razvoju udruge. Institucionalna podrška Nacionalne zaklade ogleda u pružanju stručne, financijske i savjetodavne potpore radu naše udruge.
Na proljeće ste, uz kolegu Marija Stančića iz udruge kao zamjenika, izabrani u članstvo 5. saziva Savjeta za razvoj civilnog društva, kao predstavnici u području skrbi o osobama s invaliditetom. Iako se radi o savjetodavnom tijelu, odgovornost je velika jer predstavljate hrvatske udruge i organizacije koje skrbe o osobama s invaliditetom. Kakvi su vam planovi djelovanja kroz ovaj Savjet?
Kao što ste i sami primijetili, odgovornost je velika, ali isto tako ovo smatram velikim priznanjem za svoj četverogodišnji angažman u udruzi koji je, zahvaljujući ugledu koji je naša udruga stekla svojim radom, prepoznat i na nacionalnoj razini. Kroz svoje djelovanje u Savjetu za razvoj civilnog društva nastojati ću što je moguće više utjecati na poboljšanje kvalitete življenja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Ovdje bih posebno naglasila potrebu da se donošenjem odgovarajućeg pravilnika uredi pitanje asistenata u nastavi, kako bi sva djeca kojoj je to potrebno ostvarila svoje Ustavom zajamčeno pravo na obrazovanje. Pored toga, tu su i ostala važna pitanja za osobe s invaliditetom i udruge koje se bave zaštitom prava i interesa osoba s invaliditetom, poput uvođenja inkluzivnog dodatka, utvrđivanja sustavnog modela financiranja udruga i saveza udruga osoba s invaliditetom i još dugi niz otvorenih i uvijek aktualnih pitanja. Iako sam svjesna da je Savjet po svojoj primarnoj funkciji prvenstveno savjetodavno tijelo Vlade RH nastojat ću na konstruktivan način sudjelovati u svim raspravama i kod donošenja svih odluka važnih za osobe s invaliditetom.
Jedna od slađih “briga” koje imate ove godine jest kako namiriti narudžbe i velik interes za čokoladama i pralinama koje proizvodi čokolaterija Hedona, socijalno poduzeće osnovano od strane vaše udruge sa željom da u njoj zapošljava osobe s invaliditetom. Kakve su reakcije korisnika, a i samih zaposlenika?
Hedona d.o.o. osnovana je 8. veljače 2013. godine kao socijalno poduzeće. Osnivač i vlasnik tvrtke je Udruga invalida Križevci. O socijalnom poduzetništvu počeli smo razmišljati mnogo prije nego što je Hedona osnovana. Nažalost, prvi projekt socijalnog poduzetništva koji smo prijavili 2011. godine u suradnji sa socijalnom zadrugom iz talijanske regije Emilia Romagna nije prošao, no to nas nije obeshrabrilo. Hedona je službeno počela s radom 1. svibnja ove godine zaposlivši četiri osobe s invaliditetom – četiri pomoćna kuhara-slastičara. Svi oni po prvi puta u životu rade u struci, a nekima od njih ovo je prva prilika za zaposlenje. Zaista ih je lijepo vidjeti s koliko entuzijazma i upornosti pristupaju radnim zadacima i koliki je pozitivan utjecaj činjenica zaposlenja imala na porast njihovog samopouzdanja i samopoštovanja.
Moram reći da smo ugodno iznenađeni interesom naših građana za čokolade i praline iz naše čokolaterije. Posebno su dobro prihvaćene mliječna i tamna čokolada u prigodnom pakiranju s motivima grada Križevaca kao zaista originalan i lako prepoznatljiv suvenir grada. S obzirom da je na kuverte u kojima su pakirane te čokolade moguće otisnuti motiv po želji, svi kojima smo do sada prezentirali naše čokolade izrazili su želju da imaju personalizirane poklone za poslovne partnere, a istodobno pomognu osobe s invaliditetom. Naši proizvodi tako su do sada dospjeli na Novu TV, T-com, a trenutno je u fazi izrade narudžba od 5600 pralina za jednog inozemnog naručitelja. Vjerujemo da će zaposlenici Hedone svojim entuzijazmom, ali istovremeno ozbiljnim i odgovornim pristupom radu uspjeti podmiriti sve narudžbe, te i ovim putem pozivam sve poslovne i privatne subjekte, koji žele da njihove usluge budu na jedinstven način prepoznatljive na tržištu, da daju izraditi ambalažu za čokolade po vlastitoj želji, a zaposlenici Hedone će rado napraviti čokolade za njih.
Na zagrebačkom Pravnom fakultetu prošle ste godine diplomirali socijalni rad s temom “Značajke života i tretmana branitelja liječenih od PTSP-a”. Koliko je ova skupina korisnika zastupljena u radu vaše udruge, odnosno surađujete li s udrugama branitelja liječenih od PTSP-a?
Diplomirala sam 2009. godine na Studijskom centru socijalnog rada, pri Pravnom fakultetu u Zagrebu. Temu za diplomski rad odabrala sam budući da su me se zaista dojmila predavanja iz kolegija Socijalna psihijatrija u sklopu kojih smo se bavili i posttraumatskim stresnim poremećajem kao jednom od psihijatrijskih poremećaja. Na pisanje diplomskog rada na ovu temu potaknula me znatiželja – željela sam vidjeti kako danas, dvadeset godina od završetka ratnih zbivanja žive branitelji liječeni od PTSP-a, koliki utjecaj PTSP ima na njihov život. Rezultati istraživanja, koje je sastavni dio mog diplomskog rada, pokazali su da je PTSP mnogo kompleksniji i ozbiljniji problem za oboljelog pojedinca i njegovu zajednicu nego što smo ponekada skloni pomisliti.
Branitelji liječeni od PTSP-a na području našega Grada okupljaju se u svojoj udruzi Sveti Marko Križevčanin putem koje mogu dobiti pomoć pri ostvarivanju svih prava koja im pripadaju. Do sada nismo imali prilike intenzivnije surađivati sa spomenutom udrugom, no svakako ih pozivamo na suradnju, ukoliko prepoznaju neko područje gdje bi se naši ciljevi i interesi preklapali. Vrata naše udruge uvijek su svima otvorena.
Prošle ste godine tri mjeseca radili kao zamjena u Centru za socijalnu skrb Osijek. Kako ste vaše poslovne obaveze i život u Slavoniji uspjeli uskladiti s volonterskim dužnostima u križevačkoj udruzi? Kakav je vaš angažman trenutno u Križevcima?
Moram reći da su mi ta tri mjeseca bila zaista jedno prekrasno i neprocjenjivo iskustvo u smislu upoznavanja novih kolega, dokazivanja u potpuno novoj i nepoznatoj radnoj sredini, a posebice potpunog osamostaljivanja na svim životnim područjima, što je za mene kao osobu s invaliditetom predstavljalo zaista velik korak u životu i bitno utjecalo na moje samopouzdanje. Kaže Balašević: „Postoji milijun gradova u koje možeš otići, ali samo jedan u koji možeš da se vratiš“. Za mene je to definitivno Osijek. Trenutno sam zaposlena u Udruzi invalida Križevci putem pojedinačnih projekata javnih radova, kao još jednog od značajnih projekata u koje je udruga uključena, no nikad se ne zna što život nosi, a voljela bi da me jednom ponovno vrati u Osijek.
Za kraj vas molimo komentar kakvom, prema vašem iskustvu, sredinom smatrate grad Križevce po pitanju potreba osoba s invaliditetom? Što je dobro napravljeno, a gdje još treba što hitnije nešto učiniti?
Smatram da je u posljednjih nekoliko godina na području našega Grada učinjeno zaista mnogo kada govorimo o zadovoljavanju potreba osoba s invaliditetom, čemu je u velikoj mjeri doprinijela i dugogodišnja uspješna suradnja koju naša udruga ostvaruje sa Gradom u provedbi projekata i programa. Velika većina objekata javne i poslovne namjene koje osobe s invaliditetom svakodnevno koriste – poput pošte, ambulante, Centra za socijalnu skrb, ljekarne – svojim arhitektonskim uređenjem prilagođena je osobama s invaliditetom. Naša udruga, u suradnji sa Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i Gradom Križevcima trenutno radi na izradi i usvajanju nove Križevačke strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom, a sama činjenica da Križevci imaju jedan takav dokument govori u prilog senzibiliziranosti gradskih službi za potrebe i probleme osoba s invaliditetom. Naravno, uvijek ima nezadovoljnih pojedinaca, no u globalu mogu reći da sam zadovoljna kako Grad odgovara na potrebe osoba s invaliditetom, a kao mladu osobu posebno me veseli što je i buduća knjižnica kao i multimedijalna dvorana prilagođena potrebama osoba s invaliditetom.
Sanja Tokalić liked this on Facebook.
Draženka Sakač liked this on Facebook.
Snjezana Vojta liked this on Facebook.
Olga Razum Šujica liked this on Facebook.
Udruga Hera Križevci liked this on Facebook.
Jelena Koprić liked this on Facebook.
Tamara Vrhovec liked this on Facebook.
Jelena Martincic liked this on Facebook.
Admir Sinani liked this on Facebook.
Gordana Juran-Ratkovic liked this on Facebook.
Nina Tenodi liked this on Facebook.
Ivana von Wolfito liked this on Facebook.
Nikolina Smrček Čović liked this on Facebook.
Portal Križevci.info liked this on Facebook.
Ozren Komlenac liked this on Facebook.
Mihaela Filipec liked this on Facebook.
Tamara Premuš liked this on Facebook.
Maja Međimorec liked this on Facebook.
Aleksandra Vidović liked this on Facebook.
Danijela Srbljinović liked this on Facebook.
hvala Ivana <3
Bravo, Melita!