Omladinski list Polet fenomen je o kojem se još uvijek piše i govori, a lista na kioscima već odavno nema. Priča o njemu je negdje između mistifikacije i glorifikacije – rekao je to sinoć na promociji svoje druge knjige o Poletu Željko Krušelj. Knjiga “Polet: Zlatno doba raspada komunizma” posvećena je nekadašnjem omladinskom tjedniku koji ne izlazi već 35 godina, ali ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskom novinarstvu i društvu. Kroz list su prošli brojni novinari, uključujući Krušelja koji u knjizi navodi 2100 poletovaca čije se ime na neki autorski, tehnički, poslovno ili politički način tamo našlo od 1976. do 1990. Među njima su poznata novinarska imena, ilustratori, fotografi, glumci, glazbenici, menadžeri, velikani moderne umjetnosti – “karijere koje fasciniraju”, piše Krušelj. Među njima je, zanimljivo, najmanje političara.
Polet je izlazio u bivšoj državi i u bivšem socijalističkom sustavu sve do, kako to Krušelj kaže u naslovu knjige, raspada komunizma. “Bio je to prostor slobode kakav u političkom jednoumlju nije imao pravog pandana. Povremene političke grubosti vladajućih nisu bitno utjecale na list – povremeno bi smijenili uredništvo, postavili novo, ali priča je uvijek bila ista. Iako to nije direktno pisalo, svaki tekst je bio diverzija, kritika vlasti, i to se jasno dalo zaključiti“, rekao je Krušelj. U četrnaest godina izlaženja, izredalo se devet glavnih urednika.
U Poletu je pristup temama, u usporedbi s ostalim tiskovinama, bio otvoreniji, provokativniji i neposredniji, ponajprije zbog korištenja “jezika ulice”. Pokretali su mnoga svjetonazorska pitanja, zalagali se za širenje prostora sloboda različitih društvenih skupina, pogotovo alternativnih, progovarali o raznim društveno i kulturno aktualnim temama, predvodili skidanje seksualnih tabua, borbu za prava žena, LGTB osoba te ostalih ranjivih, manjinskih zajednica, pisali o korumpiranosti sustava, pljački društvene imovine. List je stekao kultni status s obzirom da je često izmicao političkoj kontroli, ali država ga je financirala.
“Prevladala je bojazan da bi gašenje Poleta u javnosti bio nepopularan politički čin, što bi moglo dovesti do eskalacije antirežimskih stajališta. Tako da je list u tom jednostranačkom sustavu ipak opstao toliki niz godina“, objašnjava Krušelj, novinar, povjesničar i profesor na Sveučilištu Sjever. Dominantna ideja Poletovih urednika i novinara bila je širenje prostora medijskih, ljudskih i svih drugi sloboda koje su pak danas, rekao je Krušelj, na zabrinjavajuće niskim granama.
Promociju je organizirao Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Koprivničko-križevačke županije u Križevcima i Povijesno društvo Križevci. O knjizi je govorio i recenzent Krešimir Lacković.
