Država i zločin – o političkim okvirima nasilja

Stručno-znanstveni odjel: DRŽAVA I ZLOČIN [Politika i nasilje u Hrvatskoj 1990-2012.] / Krešimir Petković
DRŽAVA I ZLOČIN politološka je rasprava Krešimira Petkovića o nasilnim zločinima u Hrvatskoj i stvaranju kaznene politike od njezina osamostaljenja do danas. Ona odgovara na pitanja o tome kako se rat odrazio na razinu nasilja u društvu i javnopolitičke mehanizme koji ga obično nastoje kontrolirati te kako je kasnija promjena poretka moći, povezana s procesom pristupanja europskim integracijama, utjecala na razinu i tumačenje nasilnih zločina.
Slično kao u Francuskoj u doba klasicizma, u tranzicijskoj Hrvatskoj promijenili su se politički okviri unutar kojih nasilje funkcionira, načini na koje se interpretira i kaznenopolitički zahvaća.

Beletristika: KAKO NAPISATI ROMAN: PREMA UPUTAMA VELIKIH ROMANOPISACA HARUKIJA MURAKAMIJA, PHILIPA ROTHA, MILANA KUNDERE, ORHANA PAMUKA, MARIA VARGASA LLOSE I AMOSA OZA: ESEJ / Mirko Ćurić
Kako napisati roman? Kako se postaje književnik, odnosno romanopisac? Presuđuje li nadarenost ili mukotrpan rad? Postoji li naputak koji mogućem autoru ili autorici može pomoći napisati roman? Mogu li nam u tome pomoći savjeti uspješnih romanopisaca?
Autor ovog eseja zatražio je pomoć Harukija Murakamija, Amosa Oza, Milana Kundere, Orhana Pamuka, Maria Vargasa Llose i Philipa Rotha: pristupio je njihovim knjigama i tekstovima u kojima govore o vlastitom pisanju ili pisanju uopće. Ne sumnjamo kako će ovi savjeti mnogom budućem književniku/književnici biti od koristi: čak i ako se ne slažete s nekim zaključkom ili prijedlogom, korist će biti barem od toga što ćete saznati kako ne biste trebali pisati ili kako ne želite pisati. Pisanje je (osim za Murakamija) ozbiljan, težak, mukotrpan posao. Stvoriti iz nepisanog svijeta pisani svijet je kompleksan proces, ali i prostor neograničene slobode i imaginacije s kojom se nije uvijek lako nositi. Nije, stoga, loše na tom putovanju imati smjerokaze koje su postavili veliki romanopisci.

Dječji odjel: VELIKI ZLOČESTI VUK ISTRAŽUJE BAJKE / [tekst] Catherine Cawthorne; [ilustracije] Sara Ogilvie
Nekoć davno živio veliki zločesti vuk kojemu su dozlogrdile sve one silne NEBULOZE u bajkama! Ma NEMA ŠANSE da vuk može progutati cijelu bakicu (pa nije on zmija), medenjaci sigurno NISU dobar materijal za gradnju kuće, a što se Pepeljuge tiče, ama baš NIKAD ne bi uspjela doći na bal u onim staklenim cipelama. Ili bi se raspuknule ili bi se tako usmrdjele da bi princ pobjegao glavom bez obzira!
Vrijeme je da se neke stvari napokon raščiste. Veliki zločesti vuk objasnit će ih onako kako najbolje zna – uz pomoć znanosti!
Pridružite se velikom zločestom vuku i zajedno istražite šest omiljenih BAJKI pod povećalom znanosti. Pretresite dobro vam znane bajke Crvenkapicu, Tri praščića, Pepeljugu, Janka i čarobni grah, Ivicu i Maricu i Princezu na zrnu graška te pružite podršku vuku u njegovim tvrdnjama o neospornim dokazima o nebulozama u pričama i želji da pokaže jednom za svagda da on uopće nije strašan i zločest kao što ga uvijek prikazuju. Ovu urnebesnu i smiješnu slikovnicu donose nam talentirana spisateljica Catherine Cawthorne i poznata ilustratorica Sara Ogilvie.

Kutak za mlade: CROOKHAVEN: ŠKOLA ZA LOPOVE / J.J. Arcanjo; ilustrirao Euan Cook
Kada briljantnog trinaestogodišnjeg džepara Gabriela odaberu za Crookhaven, ondje ga dočeka potpuno novi svijet. Ta tajanstvena škola podučava učenike predmetima poput Krimnastike, Krivotvorenja i Prijevara, ali sve to kako bi oni, kad je završe, otišli u svijet i činili dobro. Prvoga dana neobični ravnatelj Caspian najavljuje natjecanje za Lopovski pehar. Premda je nakanio pobijediti, Gabrielu ubrzo postaje jasno da će to postići jedino uz pomoć osebujnih, talentiranih prijatelja, što pravila ne dopuštaju. No jesu li pravila ikad zaustavila prevaranta? ˝Ovdje ćemo vas naučiti činiti loše, ali samo zato da jednoga dana ispravite svijet.˝

Vezano
Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno