Skoro u centru Križevaca imamo park sa stablima starim oko 130 godina u kojem žive divlji kesten, piramidalni hrast, jele, smreke, šumski bor, pojedina stabla koprivića, japanske sofore, likvidambre, japanskog judinog drva, kavkavske zelkove, gorostasne tuje, crnog bora i druge vrijedne vrste. Mnogi o tome ne znaju ništa, a radi se zapravo o dva povezana parka, dva spomenika parkovne arhitekture od Osnovne škole “Vladimir Nazor” do Učeničkog doma koji imaju kulturnu, povijesnu i hortikulturnu vrijednost. Ona estetska je možda zapostavljena, no sad će se i to ispraviti.
Ovoj oazi mira i zelenila, očigledno je, potrebno je osvježenje, s time se složila i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, Grad Križevci i Komunalno poduzeće, a novac za obnovu i uređenje osigurala je Turistička zajednica grada Križevaca. Za projekt obnove dobila je 9.305 eura od Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednica Koprivničko-križevačke županije iz Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. Projektom je planirano te važne gradske parkove urediti, obnoviti staze i šetnice, renovirati komunalnu opremu i napraviti interpretacijske table za važna stabla i mjesta u parku. Projekt je sufinanciran sredstvima
“Prioritet su bile staze, čišćenje od korova i novo nasipavanje. Naša želja nije bila samo da posjetitelji parka uživaju u njegovoj ljepoti, već i da nauče nešto o njegovoj povijesti i botaničkom bogatstvu. Osim obnovljenih i uređenih staza, slijedeća faza projekta uključuje postavljanje edukativno-informativnih tabli koje će istaknuti posebnosti rijetkih vrsta drveća i cvijeća koje krase ovaj park te pružiti zanimljive informacije o svakoj od njih“, otkrila nam je direktorica križevačke TZ Olinka Gjigaš.
Budući da mnogi i ne znaju što sve u ovim parkovima raste, svako stablo će “samo o sebi pričati priču” i preko fotografija i opisa na tablama predstaviti se posjetiteljima. Park desetljećima čuva nasljeđe jednog od najznačajnijih hrvatskih agronoma, Gustava Bohutinskog. Kao entuzijast koji je uložio puno truda u njegovu izgradnju, Bohutinski je imao viziju stvoriti prostor za opuštanje, kako Križevčana tako i posjetitelja, a danas je to među rijetkim zelenim mjestima u gradu gdje, pogotovo za vrućina, ima i hlada.
Tijekom vremena, park je više puta mijenjao oblik i biljni sastav, ovisno o stilovima koji su se primjenjivali u parkovnoj umjetnosti. U početku je bio oblikovan u francuskom stilu, ali se postupno gubila geometrijska struktura i poprimio je slobodniji pejzažni oblik. Nekadašnju sliku parkova promijenilo je i orkansko nevrijeme 1981. godine kad je nanesena golema šteta, neke vrste drveća i grmlja su uništene i nestale su, a na njihovo mjesto unesene su druge vrste. Područje je zaštićeno 1971. otkad su parkovi upisani u Registar zaštićenih dijelova prirode u skladu s tadašnjim Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji hortikulturnog spomenika prirode, a po sada važećem Zakonu o zaštiti prirode spadaju u Spomenik parkovne arhitekture.
Komentari su zatvoreni.