Prema izvješću Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije o komunalnom otpadu za 2023., Križevci su napredovali u odnosu na prethodnu godinu – ispunili smo cilj na koji smo se obvezali ulaskom u EU o najmanje 50 posto odvojeno prikupljenog otpada i ove godine nećemo morati platiti poticajnu naknadu koju smo dosad plaćali jer je udio bio manji od 50 posto.
U Komunalnom poduzeću su zadovoljni s obzirom na to da je ispunjena zakonska obveza, no nikako tu ne žele niti planiraju stati.
“Ispunjavanje zakonske obveze je, dakako bitno, no to sigurno nije cilj kojem bismo svi trebali težiti – a to je zaštita okoliša i bolja budućnost za generacije koje dolaze iza nas. Stoga i dalje nastavljamo putem kojim smo krenuli, a to je da što više otpada bude odvojeno, predano i oporabljeno, a što manje odloženo na odlagalište“, objašnjava direktor Komunalnog poduzeća Križevci Martin Kozjak. Otpad koji se odvojeno prikupi predaje se reciklažerima na daljnju oporabu i preradu, dodaje Kozjak, što znači da ta količina korisnog otpada nije trajno odložena na odlagalište.
Stopa odvojenog sakupljanja od 50.5 Križevce svrstava na deveto mjesto među gradovima, no na ukupnoj tablici jedinca lokalne samouprave smo oko četrdesetog mjesta. Treći smo u našoj županiji, iza Koprivnice i Legrada, dok čak 18 JLS-a u Međimurskoj županiji ima bolju stopu, kao i većina općina i mjesta na otoku Krku.
Direktor Kozjak zadovoljan je napretkom u odnosu na prijašnje godine, no oprezan je budući da smo još daleko od cilja. Smanjila se količina otpada iz Križevaca koja se lani odložila na Ivančino brdo, no na isto odlagalište slaže se i otpad iz okolnih općina, a njihovi postoci odvojenog prikupljanja su značajno manji. U Gornjoj Rijeci iznosi 32.28, u Kalniku 31.32. u Svetom Ivanu Žabno 29..7 te u Sv. Petru Orehovcu samo 27.76 posto.
“Više je razloga za to. Jedan zasigurno leži u sustavnoj edukaciji i ulaganju u nju. Edukacija svakako treba biti smislena, kontinuirana te prilagođena svakom uzrastu i sustavu odvajanju koji je karakterističan za svako područje. Drugi razlog svakako leži u činjenici da se u urbanom dijelu biootpad odvaja i sakuplja putem smeđeg spremnika, dok u ruralnom dijelu korisnici kompostiraju. Nažalost, sukladno Zakonu kompostiranje ne ulazi u stopu odvojeno prikupljenog otpada, dok biootpad skupljen putem spremnika ulazi. Biootpad čini preko 30 posto ukupno sakupljenog otpada“, objašnjava Kozjak.
Postavljanjem različitih spremnika, Komunalno poduzeće je građanima omogućilo da na kućnom pragu odvoje većinu otpada. Većina ih se pridržava dobivenih uputa o razvrstavanju, kažu iz Komunalnog.
“Međutim još uvijek određeni dio korisnika ne postupa s otpadom na način koji bi trebao, što znači da ima još prostora za napredak. Iz tih razloga i dalje nastavljamo s edukacijama u školama, vrtićima, radijskim emisijama, letcima i upozorenjima (naljepnice na spremnicima s uputama u slučaju pogrešnog odvajanja). Svakako je bitno biti svjestan činjenice da je to relativno spori postupak i da mijenjanje navika ljudi ne dolazi preko noći i da treba biti ustrajan u tome. Upravo naša ustrajnost u edukacijama je dovela do postotka koji danas imamo i taj rezultat nam daje snage, energije i potvrdu da smo na dobrom putu i tako nastavimo i dalje“, poručio je Kozjak.