Priča o sportu, tajnoj službi i bijegu u slobodu

Stručno-znanstveni odjel: NADIA COMANECI I SECURITATE: PRIČA O SPORTU, TAJNOJ SLUŽBI I BIJEGU U SLOBODU / Stejărel Olaru
Knjiga je priča o najvećoj rumunjskoj sportašici svih vremena, njezinu sportskom krugu i odnosu sa zloglasnom rumunjskom tajnom službom. Kada je Nadia Comăneci u noći s 27. na 28. studenog 1989. u skupini od sedam prebjega prešla na mađarsku stranu granice, policija nije mogla ni sanjati da su ulovili „sportašicu 20. stoljeća”, prvu gimnastičarku koja je zaradila savršenu desetku za svoju vježbu, i to ni manje ni više nego na olimpijskim igrama 1976. sa svega 14 godina! No let Nadije Comăneci do visina bio je sve samo ne zvjezdan.
Od voluntarizma trenera koji su je zlostavljali i izgladnjivali, preko života pod 24-satnim nadzorom, do
financijskog potkradanja i zabrana putovanja u inozemstvo, autor nam, koristeći više od 25 000 arhivskih dokumenata i tajnih snimaka, donosi priču o pravoj cijeni uspjeha i žrtvi koju je netko u stanju podnijeti za savršenu izvedbu.

Beletristika: BERDŽI KRISTIN PRIČE IZ SMEĆA: ROMAN / Latife Tekin
“Nikad nisam pročitao ovakvu knjigu” – zapisuje čuveni likovni kritičar i književnik John Berger u predgovoru engleskom izdanju ovog romana i nastavlja:
“U ovom samoniklom djelu lako zalutate. Ako ostanete s njim, zarobi vas, prisiljeni ste boraviti u njemu i iskustvo postaje nezaboravno. Ako vam nije po volji zalutati, zatvorite knjigu, promrmljajte ‘Gluposti!’ i za vas će ostati zatvorena, vjerojatno zauvijek.
Prije ovog djela nijedno naselje straćara nije ušlo u književnost – u pisanu pripovijest – kao entitet za sebe. Ako ih je i bilo, bila su dekor ili pak društveni problem. U Pričama iz smeća zajednica što živi u straćarama postaje središte svijeta, zauzima pozornicu i obraća se nebu. (…) Na brdima smeća zagađeno je sve osim legendarnih imena koja si ljudi priskrbljuju životom i smijeha koji ta imena izazivaju.
Na brdima smeća smijeh ide ruku pod ruku sa slomljenim srcem. A smrt je otrovna i sveprisutna. (…) Autorica hoda zavezanih očiju gdje god se ljudi okupljaju na brdima smeća – u tvornici baterija, ciglani, tvornici prediva, tvornici lijekova, kokošinjcima, trgovinama, na sindikalnim sastancima, u džamijama, kartonskim kućama, bordelima. Povezanih i suhih očiju, ona sve čuje i stoga sve vidi.”

Dječji odjel: ČUDESNO ZAMRŠENI MOZGOVI: ŠTO NAS ČINI JEDINSTVENIMA? / Louise Gooding
Svi imamo mozak. U njemu se skrivaju naša mišljenja, osobnosti, ono što volimo i ono što ne volimo.
Mozak nam govori što raditi, a što izbjegavati. Na svijetu ne postoje dva jednaka mozga!
Razlike u našim mozgovima treba razumjeti i cijeniti. Ova inkluzivna knjiga upoznaje djecu sa svijetom neuroraznolikosti i potiče ih da prihvate sve naše čudesne različitosti.

Iz zavičajne zbirke: SAKRALNO ZLATARSTVO OKOLICE KRIŽEVACA / [tekst i fotografije] Vladimir Palošika
Najstarije sačuvane primjerke zlatarstva križevačkog kraja predstavljaju srebrni i pozlaćeni kasnogotički kalež iz župne crkve u Glogovnici i kasnogotička monstranca iz župne crkve u Miholcu. Iz 17. i 18. st. sačuvana su u sakralnim građevinama križevačke okolice vrijedna djela stranih majstora iz Beča i Graza. Stilske i oblikovane karakteristike augsburškog zlatarstva iz tog razdoblja pokazuju i radovi do danas neidentificiranih stranih zlatara, ali također i radovi domaćih majstora. Činjenica da se u Križevcima, centru šireg područja, već 1408. javlja domaći zlatar, a križevački ceh zlatara dobiva potvrdu svojih pravila od zagrebačkog gradačkog ceha 1646, upućuje nas da su križevački majstori bili zacijelo autori nekoliko zanimljivih i vrijednih djela sakralnog zlatarstva na teritoriju križevačke okolice.
Među radovima domaćih majstora ističe se u župnoj crkvi u Glogovnici kalež iz 1656. U crkvi sv. Franje Ksaverskog u Dropkovcu postoji kasnogotički obikovan kalež, a u kapeli svetog Martina u Martincu srebrni kalež u stilu kasne gotike, ali izražen već u duhu baroka. Iz druge polovice 17. stoljeća od djela domaćih majstora vrijedan je spomena pacifikal iz župne srkve sv. Jurja u Đurđicu i srebrni kalež s kraja 17. i početka 18. st. u župnoj crkvi Pohođenja Marijina u Cirkveni.
Crkveno zlatarstvo u sakralnoj arhitekturi križevačkog kraja reflektira s obzirom na svoje oblikovane i
stilske karakteristike sve značajke crkvenog zlatarstva koje nalazimo i u samom centru, tj. gradu
Križevcima, te svojom kvalitetom nadopunjuju naše spoznaje i valorizaciju zlatarstva na tlu Hrvatske.