Prva ljetna subota, ove godine 22. lipnja, proglašena je Međunarodnim danom ambrozije kako bi se povećalo razumijevanje utjecaja ambrozije na zdravlje ljudi i okoliš. Kriterij za odabir navedenoga dana je rani vegetacijski stadij biljke koji pruža dovoljno vremena za pokretanje inicijativa za suzbijanje širenja. To znači da sredine koje brinu o zdravlju i kvaliteti života svojih stanovnika to još stignu i pokazati redovitim održavanjem javnih površina, ali i upozoravanjem i kažnjavanjem vlasnika koji ne uklanjaju ambroziju i dopuštaju njeno nekontrolirano širenje.
Biljka ambrozija je vrsta korova koji je danas praktički rasprostranjen po cijelom svijetu i predstavlja veliki ekonomski, ali i javnozdravstveni problem. Smatra se da je širenje ambrozije primarno posljedica ljudskog djelovanja čemu izrazito pogoduju urbanizacija i klimatske promjene. Lani su veliki primjerci ambrozije neometano rasli na mnogim površinama u gradu, o čemu smo pisali i upozoravali.
Ambrozija je jednogodišnja biljka koja tijekom sezone proizvodi veliku količinu sjemena vrlo otpornog na vanjske uvjete. Promjer peludnih zrnaca je malen i može se raznijeti zrakom na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. Pelud ostaje u zraku i do nekoliko sati, izrazito je alergena i u osjetljivih osoba alergijske se reakcije javljaju već pri niskim koncentracijama peludnih zrnaca (5-20 peludnih zrnaca / m3 zraka), upozorava Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije.
Ambrozija počinje rasti u travnju, a s cvatnjom počinje u srpnju. Najveće koncentracije doseže u kolovozu i početkom rujna. Pelud se u niskim koncentracijama može naći u zraku sve do kraja listopada. Osim u ljudi, alergijske su reakcije zabilježene i u životinja.
“Najučinkovitiji način suzbijanja ambrozije je mehanički način. Ambroziju je potrebno čupati kao mladu biljku, prije početka perioda cvatnje, krajem svibnja i početkom lipnja. Suzbijanje ambrozije bitno je provesti ovako rano jer uništavanje biljke kasnije, kada je u punom cvatu – kolovoz, dodatno povećava otpuštanje peludi u zrak“, podsjeća epidemiologinja i zdravstvena ekologinja iz županijskog ZZJZ Danijela Pinter.