Što je legenda, a što se uistinu dogodilo 27. veljače 1397. u Križevcima, na saboru koji danas nazivamo “krvavim”, a Oton Iveković ga je ovjekovječio freskom u crkvi Svetog Križa – tema je to kojom se bavi viši kustos iz Gradskog muzeja Ozren Blagec, a javnosti će je predstaviti sutra, u srijedu 12. lipnja u Gradskoj knjižnici “Franjo Marković”. Materijala i povijesne građe o tom važnom događaju iz križevačke prošlosti u našem muzeju gotovo da i nema, objašnjava viši kustos, i priča koju svi znamo temelji se uglavnom na romanu Milutina Mayera.
Križevci su, kao središte Križevačke županije u srednjem vijeku, bili mjesto u kojem su se održavali sabori i na jednom od njih je hrvatsko-ugarski kralj Žigmund optužio bana Stjepana Lackovića za izdaju u bitci s Turcima. Uslijedio je krvavi epilog u kojem su kraljevi podanici ubili bana Lackovića i hrvatsko plemstvo u crkvi Svetog križa. Pokolj se zbilja dogodio, no pitanje je gdje, objašnjava Blagec.
“Već je vrijeme da se razjasne činjenice o tom događaju. Predstavit ću glavne protagoniste sabora, Sigismunda Luksemburškog (Žigmunda) i Stjepana Lackovića, koji u vrijeme sabora nije bio ban nego župan. Ispričat ću što se zaista zbilo na saboru, prodiskutirati i gdje se sabor održao jer se on nije dogodio u Svetom Križu“, najavio je Blagec. Osim toga, bit će riječi o posljedicama među koje spada i Sigismundov privilegij Donjem Križevcu iz 1405. godine.
Predavanje o ovoj važnoj temi iz gradske prošlosti organizira Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji, u srijedu 12. lipnja u 18 sati u Gradskoj knjižnici “Franjo Marković”. Ulazak je slobodan.
Komentari su zatvoreni.