Željko Hlebec (Zagreb, 1941. – Križevci, 2024.) po zanimanju je bio strojarski tehničar, a u praksi strastveni planinar. Planinarstvom se počeo baviti 1957., a upravo planinarski duh i ljubav prema prirodnim ljepotama gorskih pejzaža doveli su ga u svijet fotografije. Još 1978. godine dijagnosticiran mu je ankilozantni spondilitis odnosno Bechterova bolest, upalni proces koji ima za rezultat okoštavanje, u njegovom slučaju kralježnice, no javljaju se problemi i s koljenom, kukom i drugim zglobovima. Usprkos dijagnozi stekao je 42 godine radnog staža, radivši najprije 15 godina u „Prvomajskoj” tvornici alatnih strojeva u Zagrebu. U Križevce je doselio 1974. godine gdje je dobio radno mjesto voditelja referade kooperacije u RO „Čelik”. Uz svoj redovni posao, 25 je godina, od 1968. do 1993. godine radio kao vanjski suradnik za list Vikend kao i druga izdanja u Vjesnikovoj kući.
Hlebec je sa zavidnom lakoćom balansirao između stalnog radnog mjesta u tvornici i suradničkog novinarskog angažmana kojeg je fotografija važan dio. Među mnogobrojnim Informativno-revijalnim izdanjima NIŠP Vjesnik, Vikend je prednjačio po mnoštvu mozaičkih priloga popraćenih fotografijama, u boji i crnobijelih. Ipak, za potrebe križevačkih novina, Hlebec je snimio te kasnije digitalizirao brojne fotografije snimljene sredinom 1970-ih godina, a koje dokumentiraju radnike, njihov život i rad u tvornici „Čelik”. Za razliku od toga, Vikend mu je bio zanimljiv iz razloga što je u svojim radovima nerijetko spominjao Križevce i križevački kraj, a uz tekstove koji su promovirali grad, njegovu povijest, kulturu i turističku ponudu, objavljene su i fotografije koje bilježe infrastrukturni, društveni i kulturni razvoj Križevaca.
Strast Hlebeca prema planinama, planinarstvu, prirodi i fotografiji, predstavljena u brojnim izdanjima u kojima je surađivao, u Vikendu je bila fokusirana na dio svakodnevice života ovog inženjera, planinara i križevačkog kroničara kroz punih 25 godina, zbog čega je njegovo ime postalo dio života ovog časopisa. Osim raznih priloga, Željko Hlebec potpisao je i više naslovnih fotografija u kojima se posebno ističu osjećaj za profinjenost i detalji. Iako rođeni Zagrepčanin, Željko Hlebec Križevce je osjećao kao dom, a kulturni i povijesni sadržaj te prirodne ljepote grada, Kalnika, križevačkog i podkalničkog kraja nije nikad smatrao manje važnim od bilo kojeg drugog mjesta o kojem je pisao i u kojima je boravio. U Vikendu su Križevci često bili prikazani, a objavljeno je i posebno izdanje – „Vikendov vodič križevačkim krajem” (1978.), poseban prilog na šesnaest stranica koji je uredio Željko Hlebec, priređen u suradnji s Turističkim savezom Križevci.
Među temama nalazimo „Od poljoprivrede do industrije”, koja govori o razvoju industrije u Križevcima, počevši od značajnog osnutka Gospodarskog i šumarskog učilišta koje se u Križevcima osniva davne 1860. godine, praćeno fotografijama Željka Hlebeca iz industrijskih pogona Čelika i proizvodnih sala; zatim članak „Veliko križevačko spravišče” s četiri fotografije živopisnog karaktera s godišnje križevačke proslave pomirbe Šljivara i Purgera, kao i članke o sportskim događajima i izgradnji u Križevcima, te vinima. Prilog s najviše fotografija je iz Gradskog muzeja Križevci. Iako nisu potpisane, možemo po svemu rečenom i viđenom možda prepoznati Hlebecov rad.
Početkom 2022. godine Željko Hlebec donirao je Gradskom muzeju Križevci ukoričene sve brojeve revije „Vikenda”, a krajem iste godine vrijednu donaciju osobnih fotoaparata i fotoopreme iz druge polovice prošlog stoljeća dok je dio kolekcije otkupio Muzej za svoj fundus.
Željko Hlebec preminuo je 2. svibnja u 84. godini života. Ispraćaj dragog pokojnika bit će u utorak, 7. svibnja u 17:20 sati u maloj dvorani na krematoriju u Zagrebu.
Ovim putem izražavamo najdublju sućut supruzi Merici, sinovima Tomislavu i Goranu, snahi Miri, unučadi Ivanu, Matiji, Barbari, Brunu i Dori te ostaloj tugujućoj rodbini i prijateljima.
dragi gospodin, počivao u miru