U Križevcima se od nedavno proizvodi prvi hrvatski džin infuziran domaćim trešnjama. Priča je krenula s trešnjikom i voćarstvom, a nastavila se s destilerijom u kojoj su Babići, Andrea i Franjo, spojili voćarstvo i tehnologiju izrade destilata. Franjo je diplomirani agronom smjera voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo tako da je, iako je godinama profesionalno u drugoj branši, uvijek pratio što se događa na vinskoj sceni. Andrea je pak profesionalno bliže Čehovljevu “Višnjiku” budući da je knjižničarka i profesorica književnosti, no ljubav prema prirodi i obiteljskoj proizvodnji zdravog voća i nju je odvukla u voćnjak s trešnjama.
Proizvodnja džina logičan je korak dalje, kažu, nakon što su pokrenuli privatnu destileriju i upustili se u nove, sasvim drukčije vode. Scenu pića kojom su dominirale velike kompanije prvo su protresli mali vinari, za njima se aktivirala pivska craft ekipa koja je počela nuditi nove proizvode, a nakon što su zajedno publici izbrusili nepca i odgojili je da prepoznaje kvalitetu, pojavili su se novi proizvođači rakija i likera. Babići su očekivali da će se baš to dogoditi i pred četiri godine su odlučili pridružiti se toj crafterskoj zajednici kad su počeli stvarati i opremati obiteljsku destileriju.
“Povezali smo se sa stručnjacima iz branše te jednim njemačkim obrtom s dugom tradicijom izrade
vrhunske opreme za destilerije. Craft scena omogućuje kreativnost, igranje tehnologijama i međusobno povezivanje malih destilerija koje su istovremeno i konkurencija i pomoć jedni drugima. Redom su to zanimljivi ljudi koji su u životu izgradili karijere u nekim drugim branšama i upustili se u craft proizvodnju iz želje za stvaranjem“, objašnjavaju Andrea i Franjo kako je sve počelo. Zanimljivo im je bilo to što kao mali proizvođači mogu puno brže donijeti neku novost na tržište destilata nego što to mogu velike kompanije. Zašto baš džin i tko se sjetio u njega “utopiti” trešnju, pitam ih, a odgovaraju da je izvor inspiracije – mjuzikl.
“Odabiru prvog proizvoda pridonijela je njegova trenutna popularnost i naše osobno zanimanje za to
piće. Na neki način i mjuzikl Jalta, Jalta koji u poznatom songu „Wisky, votka, gin” ističe ta pića kao
nešto naj, a mi to pamtimo još kao klinci i danas rado slušamo“, kažu. Budući da se scenarij iz više od pedeset godina starog mjuzikla ponavlja i danas, možda uskoro možemo očekivati i druga alkoholna pića.
Receptura džina bazira se na domaćoj borovici koju Babići nabavljaju s obronaka Kapele, a piće im je zanimljivo jer omogućuje kreativnost i igru u kombiniranju začinskog bilja. Kombiniranje i stvaranje pravog recepta je trajalo, iskreni su, jer za sve dobro treba i vremena. Proizvod im je drugačiji od drugih, prvi u Hrvatskoj rade džin koji je infuziran domaćim trešnjama, a kako se destilerija nalazi u sklopu trešnjika, nije ni čudno zašto su u prvom proizvodu spojili voće i piće koje vole, usudili se utopiti trešnju u jedno od najpopularnijih pića na svijetu.
“Cherry on top označava ono što dobru priliku i dobro društvo čini još boljim, što sjeda baš kao šlag na tortu, naravno, upućuje i na to da se u našem džinu nalazi i trešnja“, kaže Andrea, profesorica hrvatskoga jezika uvijek spremna i spretna s riječima i nazivima. No s prvim imenom, kojeg nam nisu htjeli ni otkriti, skoro su potpuno promašili i danas su sretni što su ga, takoreći u pet do dvanaest, odlučili mijenjati. Shvatili su da je najbolja ideja često tu „pred nosom”, a njima je „pred nosom” bila trešnja – što u džinu, što pred destilerijom. Krajem prošle godine izašli su na tržište i prvi koraci su obećavajući jer su već uspjeli ući u lokale specijalizirane za takvu vrstu pića. Povratne informacije su pozitivne i naišli su, kažu, na veliku podršku Križevčana, na čemu su im zahvalni.
“Ljudi cijene domaće proizvode, rado probaju i onda postanu redovni kupci i preporučuju. Križevci sad imaju zanimljivu ponudu, imaju svoje poznato pivo, izvrsne vinare i destileriju koja će uz džin uskoro nuditi i druge zanimljive destilate, pića s malim odmakom od tradicionalnih receptura“, otkrivaju Babići. Prvi križevački džin može se nabaviti kod proizvođača i u specijaliziranoj trgovini u Zagrebu, a kušati u nekoliko kavana i kafića u Križevcima i Koprivnici.
Komentari su zatvoreni.