Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Veleučilište u Križevcima organiziraju stručno predavanje “Tajanstvo šuma”, koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2023. godine u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci s početkom u 18:30 sati. Predavači će biti dr. sc. Tomislav Dubravac s Hrvatskog šumarskog instituta i Marko Šašek iz Hrvatskih šuma, UPŠ Koprivnica, a moderatorica mr. sc. Renata Husinec.
Sažetak 1. teme predavanja “Abonos – drvo koje piše povijest”
Šume su, uz tla i vode, neprocjenjiva prirodna bogatstva Republike Hrvatske i predstavljaju pravi dragulj nacionalne prirodne riznice. Sukladno Ustavu RH (čl. 52), „šume s pravom uživaju status dobra od posebnog interesa koje ima osobitu zaštitu”. U suživotu čovjeka, šume, prirode i kulture posebno mjesto zauzimaju šume hrasta lužnjaka.
Hrast lužnjak (Quercus robur L.) najvrjednija je vrsta drveća u Hrvatskoj i prepoznatljiv je simbol slavonske ravnice. Uz hrast lužnjak vežu se mnoge legende, mitovi i vjerovanja, a njegov je doprinos u gospodarskome smislu ogroman, ali još i više u ekološkom i socijalnom smislu. Nalazimo ga u državnoj himni („…dok mu bura hrašće vije…”), na kovanicama, poštanskim markama, u mnogim literarnim djelima. U svome kapitalnome djelu „Slavonska šuma” iz 1888. godine, koje pripada antologiji hrvatske deskriptivne književnosti, najbolje ga je opisao književnik, ali i šumarnik Josip Kozarac.
Šume hrasta lužnjaka s različitim svojim mješovitim zajednicama (biocenozama) davno su rasle na obalama rijeke Save. U vrijeme mlađeg kamenog doba, prije oko 6.000 godina vrste roda hrast (Quercus) dosegle su maksimalno rasprostranjenje i prirodno zašumile Panonsku nizinu. Hrast lužnjak u svom je optimalnom stanju dobro očuvan na prostorima uz lijevu obalu rijeke Save, na području hrvatske Posavine, posebice oko Vinkovaca. Šume hrasta lužnjaka uz desnu obalu rijeke Save, u krajevima Bosanske Posavine i Orašja, nažalost su nestale. Međutim, pronađeni primjerci abonosa drveta hrasta lužnjaka u ovome kraju potvrđuju njegovo postojanje još iz vremena Kostolačke i Vučedolske kulture.
Abonos možemo definirati kao svako prirodno drvo kome su uslijed dugog, višestoljetnog/tisućljetnog djelovanja vode promijenjena fizička i kemijska svojstva. Najvažnija je karakteristika abonosa njegova starost, a sazrijeva od nekoliko stotina do nekoliko tisuća godina. Institut „Ruđer Bošković” utvrdio je starost pronađenog abonosa drveta hrasta lužnjaka iz okolice Orašja od 5890 godina.
U predavanju autor nas upoznaje s povijesnom evolucijom vegetacije Panonske ravnice, pridolaskom vrste hrasta lužnjaka, donosi brojne informacije o pronađenim primjercima abonosa hrasta lužnjaka, njegovom prirodnom nalazištu, kako nastaje, kako se određuje starost, mogućnostima uporabe i dosadašnjim aktivnostima na promidžbi te posebice potencira brojne mogućnosti brendiranja abonosa kao jedinstvenog prirodnog dobra Bosanske Posavine.
Sažetak 2. teme predavanja “O utjecaju klimatskih promjena na šumske ekosustave”
Od razdoblja prve industrijske revolucije bilježi se značajan porast prosječne temperature na svjetskoj razini, a prema zadnjim podatcima od 20 najtoplijih godina, 19 ih je zabilježeno nakon 2000. godine, što ukazuje na globalni trend zatopljenja. Prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama europski kontinent zagrijava se brže od drugih dijelova svijeta, uz porast temperature od 2°C u 2019. u odnosu na predindustrijsko razdoblje, dok je prosječni porast globalne temperature 1,1°C.
Najnovije promjene klime jedan su od najvažnijih pritisaka na održivo upravljanje šumskim ekosustavima. Prirodne nepogode i odumiranje šuma kao posljedice klimatskih promjena zabilježeni su u cijelom svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Samo u posljednjih desetak godina broj odumrlih stabala premašio je cjelokupno odumiranje u proteklom stoljeću, a ravnoteža šumskih ekosustava sve se više narušava. Kako se planet zagrijava, očekuje se da će biti sve više šumskih požara i s njima povezanog onečišćenja zraka koje će također porasti, čak i u scenariju s niskim emisijama.
Zbog povišene koncentracije CO2 u odnosu na predindustrijsko razdoblje šume relativno rastu brže, ali istodobno umiru sve mlađe. Ponor ugljika u šumskim ekosustavima također je smanjen jer visoka temperatura zraka izvan vegetacijskog razdoblja povećava mikrobiološku aktivnost u tlu djelovanjem koje se oslobađaju velike količine CO2. Sve to, uz veliki antropogeni pritisak, narušava brojne usluge koje šumski ekosustavi pružaju društvu.
Velike nade u borbi protiv klimatskih promjena polaže se na šume i šumarstvo. EU želi iskoristiti moć šuma za upijanjem CO2 i tako pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena. Cilj je povećati ponor ugljika u EU kako bi se postiglo veće smanjenje emisija od ciljanih 55 % do 2030. godine. Pitanje je koliko su šume sposobne biti prva linija obrane u doba sve izraženijih ekstremnih temperatura, suše i brojnih nepogoda.
Biografije predavača
Dr. sc. Tomislav Dubravac
Rođen 11. svibnja 1962. godine u Tramošnici, BiH, gdje završava osnovnu, a srednju šumarsku školu završava u Karlovcu. Diplomirao (1989.), magistrirao (1997.) i doktorirao (2002.) na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi u Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom u trajnom zvanju znanstvenog savjetnika Od 2009. do 2019. obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za uzgajanje šuma. Bio je Predsjednik Znanstvenog vijeća Hrvatskog šumarskog instituta. Ovlašteni je inženjer šumarstva za opći smjer te za ekologiju, zaštitu prirode i urbano šumarstvo.
Objavio je samostalno ili u suautorstvu više od 170 znanstvenih i stručnih članaka, od kojih je više od 80 indeksirano u referalnim časopisima. Sudjelovao u izradi više pravilnika i zakona iz područja šumarstva, Šumsko-gospodarske osnove područja RH (2016. – 2025.), odobrenja Programa gospodarenja u državnim i privatnim šumama. Bio je voditelj i suradnik mnogih ekoloških i stručnih projekata i studija te voditelj i suradnik na više međunarodnih znanstvenih projekata. Obnašao je dužnost glavnog i tehničkog urednika znanstvenog časopisa RADOVI (2000. – 2006.), član je uređivačkog odbora više domaćih i međunarodnih časopisa, mentor izrade magistarskih i doktorskih radova. Bio je član Nacionalnog znanstvenog vijeća za područje biotehničkih znanosti (2013. – 2017.). Redoviti je član Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH, član suradnik Akademije šumarskih znanosti, član Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja” od 2022. godine. Urednik je više znanstvenih knjiga te knjiga kulturnog, povijesnog i ekološkog karaktera.
Član je Hrvatskog kulturnog društva „Napredak” Zagreb, njegov predsjednik od 2014. do 2018. Voditelj je Kluba znanstvenika HKD „Napredak” Zagreb. Jedan je od utemeljitelja Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine „Prsten”. Aktivist na popularizaciji znanosti, šumarske struke i ekoloških promišljanja u elektronskim i tiskanim medijima, objavio je više od 30 stručnih i popularnih članaka. Nositelj Spomenice Domovinskog rata (1991. – 1992.), oženjen, otac dvoje djece.
Marko Šašek
Rođen je 24. kolovoza 1973. godine u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio je u Križevcima, daljnje školovanje nastavlja u Zagrebu na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje stječe zvanje dipl. ing. šum. Poslijediplomski studij upisuje 2008. na Zavodu za uzgajanje šuma, znanstveno područje biotehničkih znanosti – smjer šumarstvo, uzgajanje šuma, gdje 2012. stječe zvanje magistra šumarstva.
Svoju profesionalnu karijeru započinje u Hrvatskim šumama gdje radi kao revirnik od 2001. do 2003. na šumariji Sokolovac i Donji Lapac. Nakon toga od 2003. do 2007. odlazi u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Upravu šumarstva gdje radi kao stručni savjetnik. Od 2007. do 2010. radi u Bjelovaru, u Šumarskoj savjetodavnoj službi, kao voditelj Podružnice. Vraća se 2010. u Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Upravu šuma podružnicu Koprivnica, gdje do danas radi u Proizvodnom odjelu kao stručni suradnik za uzgajanje šuma.
Tijekom svoje karijere bio je savjetnik za privatne šume pri FAO (Food and Agriculture Organisation), član TOS-a (Team of Specialist UNECE Timber Committee and FAO European Forestry Commission) za šumarstvo i gospodarenje šumama, zakonodavne i institucionalne reforme u šumarstvu (Wien, Budapest, Tashkent), nacionalni koordinator za FAO, CEPF (Confederation of European Forest Owners) i IUCN (The World Conservation Union) u organiziranju međunarodnih radionica Policy options for improved forest land use in South-East Europe.
Kao predavač sudionik je brojnih domaćih i međunarodnih stručnih skupova i konferencija iz područja šumarstva u Zagrebu, Splitu, Varaždinu, Ljubljani, Beogradu, Beču, Budimpešti i Taškentu.
Član je Hrvatskog šumarskog društva, ogranak Koprivnica i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Oženjen je, otac dvoje djece.
Komentari su zatvoreni.