Kao završni događaj 4. Dana Marcela pl. Kiepacha u petak, 10. veljače 2023. godine u Križevcima je predstavljen zbornik radova „Izumi kao stvaralaštvo: Osvrt na rad Marcela Kiepacha“ u izdanju križevačke udruge P.O.I.N.T. Predstavljanje je održano u Kozmološkom centru, u prizemlju novoizgrađene križevačke zvjedarnice, gdje su autori Nikola Ostojčić i Andrej Dundović govorili o životu i radu mladog križevačkog izumitelja s početka 20. stoljeća.
Željevši kroz lik i djelo Kiepacha osvijestiti širu priču o čovjekovim potencijalima za stvaranjem, trojica autora u svojim su tekstovima dali globalni kontekst razvoja znanosti i tehnologije toga vremena, objasnili fizikalne principe koji stoje iza Kiepachovih izuma, a koji se često pogrešno tumače, te predočili suštinsku ulogu izumitelja kao jednog od istraživača Prirode, uz filozofe i znanstvenike. Time su temi Marcela Kiepacha pristupili na novi i općenitiji način, kakav je do sada u literaturi po njihovom mišljenju nedostajao.
– Rad Marcela Kiepacha je obrađen mnogo puta do sada, a ovom smo knjigom željeli publici i čitateljima ponuditi nešto novo. Zato je naglasak cijele publikacije ideja što bi izumitelj trebao biti, van površnih elemenata da je izumitelj netko tko zarađuje puno novaca. Nije smisao izumitelja da ga se tretira na tržišnim osnovama, nego je izumitelj onaj koji djeluje u hramu Prirode i bere plodove rada cijelog niza znanstvenika i mislioca koji promišljaju o Prirodi i onda izumitelji dolaze i, također u slavu Prirode, transformiraju tu materiju u nešto što je lijepo i korisno, istaknuo je u izlaganju dr. rer. nat. Dundović.
– Elektricitet koji će dominirati u Drugoj industrijskoj revoluciji od 1860. do 1914. bio je bitan faktor u Kiepachovom interesu za znanost… Očigledno je da su brojni izumi preplavili svijet u kratkom roku, a pojedinac poput Kiepacha koji je imao pristup najnovijim knjigama i časopisima itekako je bio svjestan ovih kretanja… Velik utjecaj u popularizaciji znanosti imala je Matica hrvatska koja je objavljivala u drugoj polovici 19. stoljeća različite knjižice u tu svrhu. Jedna od njih je Kučerina knjiga iz 1891. Crte o magnetizmu i elektricitetu uz Naše nebo, Valovi i zrake i druge, koje su mogle biti dostupne Kiepachu i potaknuti inovatorsku iskru u njemu, naveo je u svom tekstu mladi magistar povijesti Ostojčić.
– Za kraj, ono pitanje što i dalje ostaje uglavnom neodgovoreno, a interesantno za razumijevanje razvoja osobe poput Marcela Kiepacha, jest tko je dominantno utjecao na njega, tko su mu bili učitelji koji su ga poticali da razvije ljubav prema tehnici i nauci, a pogotovo elektricitetu koji je zbog svoje nevidljivosti, nečujnosti i neopipljivosti naročito stran. Razumijevanje tog dijela Marcelova života možda bi nam pomoglo da razumijemo i kako motivirati nove mlade naraštaje da se bave onim misaonim i apstraktnim, zaključuje se u uvodniku zbornika. Ova je publikacija izdana u sklopu projekta „SPARK – Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca“, koji provodi udruga P.O.I.N.T. s partnerima.
Realizaciji ovog vrijednog zbornika koji će u narednom periodu biti besplatno distribuiran gradskim i školskim knjižnicama te učiteljima i nastavnicima, doprinijeli su: Nikola Matosović kao predstavnik izdavača, Nikola Ostojčić kao urednik i autor teksta, uz autore Andreja Dundovića i Petra Pavlovića, Ivan Markota za lekturu, Ana Marjanović za korekturu i Tamara Pap za grafičko oblikovanje.
Projekt „SPARK – Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca“ provodi se u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i sufinancira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a. Trajat će dvije godine i ukupna vrijednost mu je 2.907.579,89 kuna. Stajališta izložena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Udruge P.O.I.N.T. Križevci i ni na koji se način ne smatra da odražavaju stajališta Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.
Komentari su zatvoreni.