Poznati po tornjevima svojih crkava, kao simbola različitih vjeroispovijesti, Križevci bi mogli dobiti još jedan, kojim će otvoriti novu stranicu svoje povijesti uvažavanja kulturnih različitosti. Predstavnici gradske vlasti su, naime, ovih dana u Zagrebu održali sastanak s Mešihatom Islamske zajednice, na kojem su izrazili sklonost gradnje džamije u gradu.
Razlog za podizanje islamske bogomolje u mjestu koje već, osim katoličkih, ima i pravoslavne i grkokatoličke, te adventistički vjerski (crkveni) objekt ponajprije je u činjenici što je u neposrednoj blizini grada kamp s turskim radnicima, angažiranima na gradnji drugog kolosijeka pruge od Križevaca prema Koprivnici. Oni su već nešto više od godine dana u naselju koje su sami izgradili kao mjesto za rad i život, međutim pored svih tamošnjih nužnih sadržaja nedostaje im mjesto za obavljanje molitvi. Stoga se tursko izaslanstvo, uime više stotina radnika, obratilo gradskoj upravi Križevaca, a paralelno i predstavnicima muslimanske zajednice u Hrvatskoj, s molbom da im se omogući prostor s pravom na prakticiranje vjere. U gradu nisu dugo okolišali pa su odmah pronašli i odgovarajuću lokaciju na kojoj bi nikla džamija s minaretom (toranj s kojeg se vjernici dozivaju na molitvu) – nalazi se u Potočkoj ulici, iza Gradske sportske dvorane i preko puta Veterinarske stanice Križevci, točnije, na mjestu nekadašnjega Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske. Dio parcele odvojit će se za gradnju potrebnih objekata, za koje će se uskoro pripremiti i sva nužna dokumentacija.
Odabir idejnog projekta izgleda džamije provest će se nakon javnoga natječaja koji će, doznaje se, biti međunarodni, a bit će objavljen u svibnju ili lipnju. Kako će prva prigorska i koprivničko-križevačka džamija izgledati bit će tako poznato već ove godine, ali već ovoga mjeseca će biti obznanjeni elementi novoga križevačkog vizualnog identiteta. Uoči Dana grada, na Đurđevo 23. travnja, što je uostalom najavljeno i u netom objavljenom programu proslave 770. obljetnice Križevaca, građani će vidjeti kakav će biti novi križevački grb.
Mi doznajemo da će ruke koje predstavljaju civilnu i vojnu upravu ostati nepromijenjene, ali će se iz gornjeg dijela ukloniti jedna od žutih zvijezda šestokraka, da bi ustupila mjesto – polumjesecu, kao prepoznatljivom islamskom znaku. Glavno obilježje grba – križ s tri kraka, dobit će na jednom od njih – sablju, također kao prilog ekumenizmu, u slavu čega se podiže i sama džamija. Nadamo se samo da ovaj križevački rebranding neće djelovati kao provokacija u Đurđevcu, koji upravo 23. travnja slavi svoj dan i čiji se građani ponose time što su se, legenda kaže, znali obraniti od Turaka lukavstvom s picokima.
1. april
Dobra fora za danasnji dan