Križevci su drugi grad u Hrvatskoj koji je donio Strategiju zaštite od nasilja u obitelji i time poslao poruku da želi biti sredina koja ne tolerira nasilje. Ovaj dokument obvezuje lokalnu samoupravu da izradi propise za provedbu mjera iz svoje nadležnosti i uvrsti ih u godišnje planove i proračune, a gradski vijećnici su ga usvojili na 5. sjednici Gradskog vijeća krajem prošle godine. Cilj je osigurati veći stupanj zaštite žrtava i podići kvalitetu njihova života, ali i senzibilizirati građane Križevaca na problematiku obiteljskog nasilja. Zajednički su je, sklopu programa Nisi sama, izradili Udruga HERA, Grad Križevci, Centar za socijalnu skrb te druge organizacije civilnog društva i stručnjaci raznih profila.
Križevačka strategija prilagođena je našoj sredini s obzirom na posebnosti ovog kraja, mentalitet, ekonomsku strukturu, udaljenost od ustanova i institucija. Predsjednica HERA-e Marina Švagelj Jažić uvjerena je da bi se, zbog svega navedenog, podrškom trebale pridružiti i okolne općine jer je žrtvama obiteljskog nasilja s područja sela puno teže. S obzirom na manjak autobusnih veza, žrtvama je gotovo i nemoguće doći do grada, do prostora udruge ili neke od institucija u kojoj bi mogle potražiti pomoć.
“Netko ih mora dovesti, možda moraju platiti takvu uslugu, a ekonomski nisu neovisne i nemaju svoj novac. Osim toga, žrtve su još uvijek stigmatizirane i ove naše usluge doživljavaju negativno, u smislu da im je neugodno da ih netko vidi ili da nekom ispričaju svoju priču. Zato je pred nama još jako puno rada“, tvrdi predsjednica HERA-e i dodaje da je situaciju dodatno pogoršala korona i lockdown kad mjesecima nisu dobivale pozive na svom SOS telefonu. Znale su da manji broj poziva ne znači i manje nasilja jer su žrtve tad bile neprestano sa zlostavljačima, a podaci na kraju godine to su i dokazali. Broj pratnji na svjedočenja i suđenja nije se smanjio, a ni statistika poziva na SOS telefon nije nimalo ohrabrujuća – imaju 300-tinjak poziva godišnje, što znači da skoro svaki dan barem jedna žena traži pomoć zbog nasilja!
Iako postoje dokumenti, strategije i konvencije, stopa nasilja se ne smanjuje i još uvijek se kao društvo moramo baviti rješavanjem posljedica i saniranjem štete, a vrijeme je, upozoravaju uključeni u ovu problematiku, da počnemo utjecati na uzroke. Za početak, uvođenjem građanskog odgoja i sustavnim edukacijama od malih nogu. HERA ima preventivne programe za srednjoškolce kojima ih pokušava senzibilizirati o jednakosti spolova, jedan od njih odnosi se na prevenciju nasilja u mladenačkim vezama.
“Moram priznati da je tad već kasno. Do srednje škole već smo usvojili obrasce ponašanja i upravo bi zbog toga bilo važno što ranije krenuti, već od vrtićke dobi. Ima sredina i gradova koji su počeli implementirati programe građanskog odgoja u neke svoje obrazovne ustanove, vidjet ćemo kako će se razvijati. Preduvjet za to je senzibilizirana lokalna sredina i vlasti, dok veća financijska sredstva čak nisu potrebna“, uvjerena je predsjednica HERA-a Marina Švagelj Jažić.
Komentari su zatvoreni.