Često čujemo kako je kod drugih sve bolje – susjedova trava bolje raste, Štef je dobio par tona kukuruza više, a Ivek je ove godine dobio najviše mošta. Često se tako pitamo kako drugi gradovi imaju ovo bolje ili ono uspješnije, a mi u Križevcima nemamo. Koliko puta ste bili u nekom mjestu i rekli si: „Eh, da bar to imamo u Križevcima!“, a koliko puta ste se pitali: „Što oni to rade, kako su to postigli?“; ili još bolje: „Što ja mogu učiniti u Križevcima da nam bude bolje?“.
Odgovor na to pitanje tražili smo na radionici u sklopu 16. Culture Shock Festivala. U ležernoj atmosferi, uz čaj, sok i poneko pivo skupilo nas se nekoliko već poznatih i ponešto novih lica, koroni usprkos.
Koji grad ste posjetili ili biste željeli posjetiti i što oni imaju bolje nego mi u Križevcima?
Kroz odgovore smo čuli da Monako ima besprijekorno čiste ulice, Malmö je također uredan i ima posebnu arhitekturu, te mnogo biciklista, Malta nam može biti primjer samoodrživosti, Silba kao otok bez automobila, Mali Lošinj kao primjer iskorištavanja prirodnih resursa i netaknute prirode, dok je Beč primjer na koji bi se trebali ugledati zbog njihovih energetskih i politika ozelenjivanja, ali i kao primjer gdje su sve te mjere prihvaćene od strane stanovnika. I kao što netko reče: „Ne možemo biti kao Beč, al’ ajmo biti kvart u Beču!“.
Okosnica našeg razgovora zapravo su bile klimatske promjene jer svi ovi gradovi rade na prilagodbi i smanjenju utjecaja na promjene. Znamo da je to svaka promjena u klimi tijekom vremena, bilo zbog prirodnih promjena ili promjena koje su rezultat ljudskih aktivnosti, a svi smo se složili da one utječu na nas i našu okolinu i da mi kao pojedinci i zajednica itekako utječemo na te promjene. Ljudskim smo djelovanjem kroz dugi niz godina uzrokovali da redovne promjene u klimi budu puno izraženije i štetnije za našu okolinu, ekstremnije nego što bi to prirodno bile.
Kako to klimatske promjene utječu na nas i našu zajednicu?
Posljednjih godina, pa i desetljeća, svjedoci smo ekstremnih klimatskih promjena čiji utjecaj osjećamo i na svojoj koži. Mogli smo tako čuti da onečišćenje zraka pogoduje pogoršanju simptoma astme i alergija, dok je više sudionika povezalo visoke temperature s utjecajem na njihov tlak zbog čega se često osjećaju loše, a vjerujem da ćete se složiti da je vrlo neugodno raditi po ekstremnim vrućinama. Jednako tako, ove promjene utječu i na našu zajednicu- zbog visokih temperatura i zagađenih voda gubimo bioraznolikost čime se narušava ravnoteža u prirodnom lancu, ali i gubi ljepota krajolika, rizici u poljoprivrednoj proizvodnji su povećani zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, a neke kulture je sve teže uzgajati. Ekstremne suše i poplave javljaju se s većim intenzitetom i sve češće. Prema dostupnim scenarijima klimatskih promjena, ovakav će se trend nastaviti. Tako bismo, primjerice, trebali imati pretežno blaže zime i toplija ljeta. Treba naglasiti kako to ne znači da povremeno neće biti i hladnih zima ili manje toplih ljeta.
Kada ste posljednji put vidjeli snijeg u Križevcima? Jeste li znali da su se neke prošle generacije kupale u rijeci Glogovnici? Jeste li primijetili da je sve manje leptira oko nas, ali imamo najezdu komaraca i smrdljivih martina? Sjećate li se murve, odnosno duda?
Što mi i naša zajednica možemo učinit da trava u Križevcima bude zelenija?
Ekstremi u vremenu će se i dalje događati, a mi se možemo jedino prilagoditi i raditi na tome da smanjimo negativan utjecaj na klimu. Kroz razgovor smo shvatili da kao pojedinci činimo već neke bitne stvari- odvajamo otpad, skupljamo otpad iz šuma, smanjujemo korištenje plastike i više koristimo bicikl i noge, nego automobile, promoviramo ruralne resurse. Ono što još želimo je sudjelovati i poticati druge na edukativne radionice i akcije, uključiti se u rad eko udruga, učiti druge i od drugih jer ono što našoj zajednici treba je- promjena razmišljanja i načina djelovanja. Kao zajednica bi trebali raditi na povećanju zelenih površina u gradu, zaštiti ugrožene vrste i poticati bioraznolikost, bolje raspolagati resursima koje imamo, smanjiti korištenje automobila. Dakle, promijeniti navike i biti aktivniji u zajednici.
Jer, što nas to razlikuje od gore navedenih gradova i što to zapravo drugi gradovi imaju da su bolji od nas? Aktivnu zajednicu. Naši današnji gosti iz inicijativa EkoRurTour i Čisteći Medvjedići ispričali su nam kako su oni napravili prve korake u svojem aktivizmu. A kako potaknuti ostale da se pridruže nama pojedincima u aktivnu zajednicu, to je već tema za novo druženje.
Organizator festivala je Udruga P.O.I.N.T., a pokrovitelji su Grad Križevci i Ministarstvo kulture. Ova radionica provedena je u sklopu inicijative “Future cities of SEE” Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT Climate-KIC).
Komentari su zatvoreni.