Jučer je s početkom u 18,00 sati u Velikoj dvorani Hrvatskog doma u Križevcima održana 25. sjednica Gradskog vijeća, svega 11 dana nakon prethodne. Dnevni red sadržavao je samo jednu točku:
1. Donošenje Odluke o osnivanju prava građenja na području Gospodarske zone Gornji Čret:
a) u korist Autoelektrike Podolski j.d.o.o. i
b) u korist Contumax d.o.o.
Rezultat je u oba slučaja bio jednoglasan. Naime, vijećnici su bez ikakve rasprave sa 17 glasova za, odnosno bez protiv i suzdržanih usvojili Odluku o osnivanju prava građenja u korist Autoelektrike Podolski j.d.o.o.
Što se tvrtke Contumax d.o.o. tiče, svih je 17 vijećnika glasalo protiv ove odluke. Podsjetimo, pravo građenja zatraženo je sa svrhom izgradnje bioplinskog postrojenja i sustava za kompostiranje. Planirana ulaganja u sljedeće 3 godine u bioplinsko postrojenje i kompostanu trebala su biti oko 15 milijuna eura uz zapošljavanje 15 djelatnika visoke i srednje stručne spreme.
Ovo je točka koja je bila skinuta s dnevnog reda 24. sjednice Gradskog vijeća, a rasprava je o njoj danas trajala gotovo sat i pol uz brojne upitnike i skepse vijećnika.
Mato Devčić (HDZ) odmah je na početku izrazio nezadovoljstvo pristupom prema rješavanju ovom problemu i prezentaciji cijelog projekta.
„Već samim dolaskom ovdje vidjela se jedna komorna atmosfera. Došli smo u situaciju da nas se danas ovdje skupi 17 vjećnika, gradska administracija, zainteresirana javnost i ulagači, a da nećemo naći rješenje. Gradi se percepcija nedostatne pripremljenosti za ovakve krupne projekte, nedostaje stručniji i studiozniji pristup ovom problemu. Ovakav pristup ne donosi rastu imidža Križevaca kao ozbiljnog grada kojeg vodi ozbiljna administracija.“
Darko Habdija (HDZ) izrazio je zabrinutost spram ekološkog aspekta cijelog projekta: „Stručna osoba mora nam prezentirati što će se graditi, kakav će utjecaj imati na okoliš, okolna sela, vodoprivredu.“
U sličnom je tonu nastavio s kritikom i Stjepan Peršin (HDZ): „HDZ Grada Križevaca podržava sve projekte, pogotovo koji su ovoliko vrijedni. Ali očekivao sam neku prezentaciju, pa da se potakne rasprava i onda glasanje. Treba potražiti neku lokaciju koja bi možda bila primjerenija. Mi svi stvaramo otpad i treba ga zbrinuti, ali trebamo poštivati pravila struke.“
Potpredsjednik Gradskog vijeća Eduard Krmpotić postavio je upit o tome kolika je snaga bioenergane u megavatima ili kilovatima? Andrija Zidarić, križevački investitor rekao je: „Naša ideja je napraviti bioplinsko postrojenje i kompostanu u zoni Gornji Čret. Razlog za to je zato što smatramo da energetski projekti trebaju biti tamo gdje se energija i troši. Očekivana veličina bioplinskog postrojenja je jedan megavat.“
Nezavisni vijećnik Saša Ružić također je imao određene upitnike oko ovog projekta: „Koja količina biootpada je godišnje potrebna za postrojenje ove veličine. Imate li osiguranu sirovinu iz kojih izvora?”
Zidarić je na to odgovorio: „Radi se o 36 tisuća tona biootpada i to je veličina potrebna za jedan megavat. Nemamo ni zemljište. Dok to ne riješimo, ne možemo potpisati druge ugovore.“
Govornicu je novim upitom ponovno zauzeo Eduard Krmpotić: „Prilaze mi ljudi svih profila i prvo me pitaju proizvodi li ovakvo postrojenje smrad?” Osim toga, Krmpotića je zanimalo jesu li investitori već imali ovakvih projekata iza sebe.
„Sudjelovao sam u izradi šest ovakvih postrojenja u Italiji. Ne smrdi jer se cijela prerada u zatvorenom prostoru, prerađujemo zrak iz postrojenja u biofilterima“, odgovorio je Tomaž Tomažič, slovenski suinvestitor.
Vrlo je zanimljivo pitanje postavio Ivan Majdak iz redova SDP-a. On se osvrnuo na bonitet tvrtke te općenito na njezino poslovanje, s obzirom na to da se ipak radi o investiciji od 10 milijuna eura.
„Tvrtka je napravljena posebno za ovaj projekt. Točnije, kupljena i pretvorena iz j.d.o.o. u d.o.o. Njen bonitet je u cijeloj priči nebitan i to nije bio uvjet u natječaju. Ono što je bitno je način financiranja cijelog projekta. Jedan dio je od strane nas troje investitora. Zadovoljili smo sve tražene garancije prema gradu od plaćanja šestomjesečnog najma za pravo građenja. Što se financijskog dijela tiče, banka je u prvoj fazi 4-5 milijuna eura, a ostatak je privatni novac investitora”, započeo je odgovor Andrija Zidarić te dodao:
„Zašto se sve ovako brzo odvija? U ovom trenutku postoje i natječaji strukturnih fondova koji je za privatne investitore, namjera mi je tražiti ta sredstva ukoliko ga je moguće dobiti, ali to ne znači da se projekt ne bi se ostvario i bez tih novaca jer imamo bankovna odobrenja za cjelokupnu gradnju“, pojasnio je.
Potom je svoje viđenje cjelokupnog projekta dao Mario Martinčević, zamjenik dogradonačelnika.
„Prošao sam s potencijalnim investitorima svu tematiku u posljednja tri tjedna. Ono što je potreba investitora, a nije danas rečeno je da se žele prijaviti na natječaj koji se zatvara 1. listopada. Svi smo suočeni s nedostatkom vremena, ali ne možemo u javnosti stvarati percepciju da nemamo odgovornost prema ovom projektu. Vijećnici su se imali prilike pripremiti za postavljanje konkretnih pitanja, ja ne vidim da ih netko postavlja. Meni ovo djeluje kao jedan neozbiljan igrokaz“, izjavio je.
Za kraj je pitanje postavila nezavisna vijećnica Mihaela Kemenović, koju je zanimalo odakle će se nabavljati sirovina.
„Vezano uz sirovine, odnosno način na koji ćemo sve graditi. Nije potpisan ugovor jer nemamo zemljište. Napravljene su konzultacije s gradovima, farmerima, komunalnim poduzećima. Kad krenemo u investiciju, postoji nadzor nad gradnjom svakog koraka te investicije. Spremni smo to poštivati i ući u investiciju, ovdje ili negdje drugdje. Ja sam u Križevcima doma, troje djece u školi, brat, roditelji, cilj je bio napraviti nešto ovdje. Zemljište je u drugim zonama 30 puta jeftinije. Ne dva puta, ne pet puta. Nije to u pitanju, želja je bila napraviti nešto ovdje. Ako ne ide, ne ide“, rekao je Zidarić.
Nakon stanke od 15-ak minuta i konzultacija klubova vijećnika, prešlo se na glasanje. Kao što smo naveli na početku teksta, svih je 17 vijećnika glasalo protiv odluka o osnivanju prava građenja u korist tvrtke Contumax d.o.o.
Komentari su zatvoreni.