Križevačka tvornica čokolade Hedona već je nadaleko poznata u zemlji i svijetu. No malo je poznato da najfinije praline proizvodi tek nekoliko ljudi, sve se radi ručno, po najvišim standardima i nadzorom s uspostavljenim sustavom sigurnosti hrane temeljenom na HACCP načelima. Direktor Goran Borčić zadužen je za vođenje tvrtke, za nabavu, dostavu, prodaju, promociju, ali i slaganje robe na police. Prije nego li je došao u Hedonu, radio je u različitim tvrtkama, ali otkrio nam je da samo ovdje ljudi dolaze na posao s voljom i radošću.
Tvrtka Hedona osnovana je kao socijalno poduzeće, koliko vam ta činjenica olakšava ili vas ograničava u poslovanju?
Hedonu je, uz pomoć fondova Europske unije i državnih poticajnih sredstava, osnovala Udruge osoba s invaliditetom Križevci u sklopu projekta Chocolateria Cris – križevačka čokolaterija. Mi smo prvo socijalno poduzeće u Hrvatskoj i jedna od tri integrativne radionice za zapošljavanje osoba s invaliditetom. To znači da je riječ o tvrtki kojoj na prvom mjestu nije ostvarivanje ekstraprofita već socijalna osjetljivost prema radnicima. Namjera je bila zaposliti osobe s invaliditetom, a s obzirom na to da je kod nas bilo dosta nezaposlenih kuhara-slastičara, razmišljalo se u tom smjeru. Ideju je zapravo dala jedna gospođa iz Belgije, koja je posjetila Križevce i predložila udruzi da proba nešto s čokoladom. I tako je sve krenulo. Hedona je omogućila osobama s invaliditetom da rade i žive od svog rada, a to je jako važno.
Hedona ima status integrativne radionice, što to znači?
Integrativne radionice zapošljavaju preko 40 posto osoba s invaliditetom, trenutačno u Hrvatskoj postoje tri takve radionice. Mi ne samo da ispunjavamo taj uvjet, već su kod nas više od 50 posto zaposlenih osobe s invaliditetom. Taj status nam omogućuje da s klijentima možemo potpisati ugovor o zamjenskoj kvoti prema kojem svaka tvrtka koja mora po zakonu zaposliti osobu s invaliditetom, a to ne ispunjava, može umjesto plaćanja kazne kupovati naše proizvode koji mogu biti i s personaliziranom ambalažom.
Uspješno radite već šest godina, kako poduzeće danas stoji i koliko ljudi zapošljava?
Kad smo počinjali bilo je dosta teško, ali sada se polako dižemo. Prošle godine smo, u odnosu na 2017. godinu, imali rast oko 30 posto. Ove godine rast je u prvih šest mjeseci još veći pa se nadam da ćemo uskoro doći do neke rentabilne granice. Sada smo ograničeni i prostorom, no uskoro planiramo preseliti u novi pa bi broj zaposlenih s dosadašnji 17 porastao na 30. Radimo u 60 kvadrata u kojima je i proizvodnja i skladište sirovine i skladište ambalaže i gotovih proizvoda, sva logistika, nabava, promocija i marketing. S obzirom na to da je proizvodnja čokolade ciklička, odnosno postoje razdoblja u godini u kojima se prodaje više čokolade kao primjerice božićni blagdani, mi bismo je mogli pripremati unaprijed. Ali nemamo mjesta ni uvjeta za njeno skladištenje.
Koliko čokolade godišnje proizvedete?
Prošle godine preradili smo sedam tona čokolade, a u novom prostoru ta bi količina bila barem tri puta veća.
Već se neko vrijeme govori o preseljenju pogona u prostor Tehnološkog parka. Time biste, spomenuli ste, zaposlili još ljudi, ali i povećali proizvodnju. Je li negdje zapelo, kad se selite?
Nije nigdje zapelo, sve ide prema planu. Hedona je podnijela zahtjev Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom za dodjelu sredstava iz javnog natječaja koji je namijenjen razvoju novih tehnologija i poslovnih procesa s naglaskom na zapošljavanje i održavanje zaposlenosti u integrativnim radionicama. Krajem prošle godine dobili smo suglasnost Zavoda za dodjelu 3,25 milijuna kuna bespovratnih sredstava koje ulažemo u uređenje prostora od 600 kvadrata u Tehnološkom parku. Ukupna investicija vrijedna je 6 milijuna kuna pa ćemo ostatak koji nam je potreban za novu opremu pokušati osigurati kroz nove javne natječaje. Posebno moram napomenuti da je Grad uvidio značaj ovog projekta, izašli su nam u susret i omogućili nesmetano obavljanje predradnji za uređenje novih prostora. Očekujem da će iduće godine sve biti gotovo.
Osim povećanja proizvodnje i broja zaposlenih, nova bi tvornica mogla postati i turistička atrakcija. Otkrijte nam o čemu se radi?
Već sada dolazi puno posjetitelja, svaki tjedan barem jedan autobus turista dolazi u naš Choco bar u kojem nudimo čokoladu u svim oblicima, kolače, praline, napitke. Mnogi od njih htjeli bi vidjeti kako se rade te čokolade i praline, ali u ovako malom prostoru to im ne možemo omogućiti. Zato ćemo jedan dio nove tvornice ograditi staklenim zidom, turisti će se moći uvjeriti da se naše praline rade ručno, vidjet će kako to izgleda, a pritom neće narušavati higijenske standarde. Zamislili smo da bi, kako je to i u sličnim tvornicama u svijetu, posjetitelji i sami mogli pokušati napraviti vlastitu pralinu. Nadam se da ćemo uspjeti ostvariti sve te planove i time obogatiti turističku ponudu grada.
Križevačka čokolada već je otputovala u razne dijelove svijeta, a dio je i službenog poklona predsjednice države. Tko su sve vaši klijenti?
Tako je, naša čokolada dio je protokola predsjednice, ali radimo i za druge naručitelje, poput velikih hotela. Recimo, hotelu Esplanade tjedno isporučujemo 3000 pralina, to je 12 tisuća pralina mjesečno samo za njih. Radimo i za Valamar hotele, neke gradove, za našu županiju, za brojne tvrtke, banke, manifestacije i privatne naručitelje. Za biskupa Huzjaka radimo čokoladu s njegovim grbom i on je redovito nosi u Vatikan. U svim tim pakiranjima nalazi se kartica na kojoj piše da je čokolada proizvedena u Hedoni u Križevcima.
Osim toga, Hedona je primjer društveno-odgovornog poslovanja, a takva su poduzeća vani cijenjena. Kakva je situacija kod nas, je li društvena-odgovornost u poslovanju u Hrvatskoj prepoznata?
S jedne strane ima sve više ljudi koji će kupovati proizvode od tvrtke koja zapošljava osobe s invaliditetom ili brine o okolišu. Međutim, kod nas ne postoji nikakva oznaka kojom bi se kupcu sugeriralo da određeni proizvod dolazi iz tvrtke koja je društveno odgovorna. S druge strane, takvi su proizvodi obično skuplji. Naša proizvodnja je ručni rad, a kvaliteta je vrhunska, premium. Radimo sa sirovinom koja je isključivo uvozna, koristimo belgijsku čokoladu koja nije jeftina. Usporedbe radi, u trgovačkom centru možete kupiti 300 grama čokolade za 15 kuna, nas samo sirovina košta 60 kuna po kili. Ako uzmemo 300 grama, to je već 18 kuna i to samo za sirovinu, a gdje je još rad, ideja, ambalaža ili transport. Dakle, ručni rad ima cijenu, ali je i visokokvalitetan. Postoje kupci koji žele kvalitetu i oni kupuju ovakve proizvode.
Nudite razne vrste čokolada i pralina, tko ih smišlja i radi recepte?
U pralinu možete staviti gotovo sve. Naš tehnolog iskusni čokolatijer Dubravko Vitalov ima puno ideja i do sada smo ih napravili s bučinim i maslinovim uljem, s tartufima i s paškim sirom, s čvarcima. Sve je to bio dio projekta Okusi Hrvatske, koji smo radili za Ministarstvo poljoprivrede. Planiramo napraviti praline s okusima hrvatskih vina i na taj način promovirati naše vrhunske proizvode. Novost koju ćemo uskoro plasirati na tržište je ruby čokolada, koja je roza boje, ali ne sadrži voće. Napravljena je samo od ljubičastih pigmenata kakaa.
Svaki dan ste okruženi čokoladom, jedete li je?
Moram reći da mi u posljednje vrijeme čokolada paše samo nedjeljom popodne. A otkrit ću vam da pripremamo još jednu vrstu čokolade koja će u potpunosti biti hrvatski proizvod. Naime, umjesto kakaovca, kojeg uvozimo, koristit ćemo mediteransku biljku rogač. Mogu vam reći da je okus jako interesantan. (GPP)
Komentari su zatvoreni.