Križevčanka Zdenka Schneider prije osam je mjeseci zamijenila svoju dugogodišnju adresu u Njemačkoj onom u Križevcima. Ne tako davno ova priča ne bi bila vijest za novine, ali danas kad velik broj naših sugrađana putuje u suprotnom smjeru i uopće ne razmišlja o povratku u rodni kraj, vrijedna je pažnje. Osim toga, od kada se vratila u Križevcima je moguće svakodnevno nabaviti svježe šparoge jer je ova povratnica pokrenula njihovu proizvodnju.
– U Njemačkoj sam 27 godina radila na imanju šparoga i bilo mi je nezamislivo da u Hrvatskoj nema interesa za tako ukusno i zdravo sezonsko povrće. Moj brat je posadio zelenu šparogu prije tri godine i ona je sada najbolja za branje – priča Zdenka koja je preuzela posao, ali nedavno je završila u s nogom u gipsu pa trenutačno ne može u polje. Šparoge uspijevaju na svim površinama, objašnjava nam, i čudi se da je rijetko tko uzgaja.
Naša zemlja daje intenzivan okus
– Zabluda je što većina misli da šparoga uspijeva samo na pjeskovitim površinama. Njen okus puno je intenzivniji kad raste na zemljištu kao što je u našem kraju, ovdje je pretežno ilovača i to šparogi daje specifičan okus. No obrada tla je puno teža zbog nestabilnog vremena, takva tla u proljeće, kada se priprema za branje, dugo zadržavaju vlagu ili postanu pretvrda – kaže. Većinu uroda proda već na kućnome pragu. Križevčani šparoge, dodaje Zdenka, često konzumiraju.
– Zainteresiranost sugrađana za šparoge pozitivno me iznenadila. S obzirom na to da ljudi baš ne poznaju to povrće, počeli su ga kupovati i isprobavati. Pitaju me za recepte, a ja im nastojim približiti šparoge kao povrće koje je izuzetno ukusno i jednostavno za pripremanje – kaže Zdenka i dodaje da su niskokalorične, bogate vitaminima C, E, A, B i K, kojima svaki organizam oskudijeva u ovom proljetnom periodu.
– Biljka sadrži i eterično ulje, aminokiseline asparagin, tirozin, vanilin, arsen, jantarnu kiselinu, željezo, fosfor, kalcij i mangan. Konzumacija šparoga pomaže protiv kroničnog bronhitisa, bubrežnog kamenca, anemije, dijabetesa, čisti bubrege i mjehur. Bogate su folnom kiselinom i glutaminom te se preporučuju i trudnicama – savjetuje ova poljoprivrednica. Sezona šparoga u punom je jeku i traje od šest do osam tjedana, uglavnom do sredine lipnja. S ovom dugogodišnjom biljkom, koja spada u porodicu ljiljana, posla ima cijele godine.
Nema života od poljoprivrede
– Kad traje berba nije dozvoljeno korištenje sredstava za zaštitu i prihranjivanje, to se radi kad završi vegetacija. Naravno, korov stalno raste, ali njega suzbijamo mehanički, nikako kemijski. Nakon berbe korijen se mora obnoviti da bi bio spreman za slijedeću sezonu. Ovisno o kvaliteti flanaca, koji se sade u proljeće, nakon tri godine prihrane i razvoja, šparogu je moguće brati narednih šest do sedam sezona – objašnjava Zdenka. S obzirom na to da je baš u vrijeme berbe završila u gipsu, ima brojne pomagače, a među njima je i desetogodišnja kćerka.
Iako je puna entuzijazma i volje za pokretanjem poljoprivredne proizvodnje u svom rodnom gradu, ubrzo nakon povratka postalo joj je jasno da se svijet u kojem je živjela 27 godina razlikuje od navika i mogućnosti kakve imaju građani Križevaca i Hrvatske.
– Nažalost, živjeti od poljoprivrede u Hrvatskoj se ne može! Zainteresiranost ljudi za kvalitetnim proizvodima, čijom kupnjom bi podržali domaće proizvođače, niska je zbog preskupog života i malih primanja. Ljudi su bez posla i teško im je odvojiti novac za zdrave proizvode – shvatila je sve ova povratnica iz Njemačke koja ipak ne odustaje od želje svoje kćerke da novi život stvore u mirnim Križevcima.(GPP)
Komentari su zatvoreni.