U idućih pet godina u Hrvatskoj će u mirovinu otići 500 liječnika obiteljske medicine koje neće imati tko zamijeniti, upozorila je nedavno Mreža javno zdravstvene službe. Prosječna dob liječnika obiteljske medicine je 55 godina, a već sada nedostaje 186 timova obiteljske medicine dok njih 180 radi bez liječnika. Iako obiteljski liječnici već dugo upozoravaju na ove podatke, rješenje problema još se nije pronašlo. Posljedica je to dugogodišnje devastacije primarne zdravstvene zaštite, a pravi razmjeri nedostatka liječnika tek će se vidjeti u idućim godinama.
– To će imati dalekosežne posljedice na cijelo zdravstvo, jer će zbog nedostatka liječnika u PZZ-u sve veći broj pacijenata ići u skuplji bolnički sustav, a stanovništvo to već itekako osjeća – rekla je Hini predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Vikica Krolo.
Mediji sve češće pišu o pogodnostima koje pojedine lokalne sredine nude liječnicima ne bi li došli raditi u njihovo selo, na otok pa čak i u grad. Tako je Hina početkom godine prenijela vijest da je ambulantu u Sućurju na otoku Hvaru, uz osiguran stan i dodatni bonus od 50.000 kuna godišnje, bila spremna preuzeti jedino liječnica iz Makedonije. Gradovi u našoj županiji ne nude ni približno slične uvjete, ali nitko se ni ne javlja na natječaje koje Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije raspisuje za liječnike primarne zdravstvene zaštite. Križevci su, primjerice, u veljači ostali bez pedijatra koji je otišao u zasluženu mirovinu, a o svim malim pacijentima iz grada i okolice mjesec dana je brinula samo jedna pedijatrica. Na natječaj se nije javio nitko. Situaciju su privremeno riješile dvije pedijatrice iz Bjelovara koje, uz rad u tamošnjim ordinacijama, svakodnevno dolaze i u Križevce. Slična situacija je i s ginekologom, specijalistica koja je ovdje radila otišla je u ožujku.
Upravo je Dom zdravlja kao ulaz u sustav zdravstvene zaštite, glavni nositelj primarne zdravstvene zaštite koji vodi brigu o zdravlju stanovništva svog područja, širi i izjednačuje standard, opseg i kvalitetu zdravstvene zaštite, a preko obiteljskog liječnika integriranim pristupom, stavlja pacijenta u središte, stoji u Programu rada i razvoja Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije za 2019. godinu koji je predložila ravnateljica Marija Krajina. Međutim, korisnici sustava, odnosno pacijenti, nemaju dojam da se standard, opseg i kvaliteta proširuju, već naprotiv. Liječnici odlaze u mirovinu ili u bolnice, a ne zamjenjuju ih novi.
– Praksa po kojoj ordinacije koje su bile u koncesiji prilikom umirovljenja liječnika preuzimaju Domovi zdravlja rezultirala je povećanim brojem ‘timova bez nositelja’, odnosno timova koji su ugovoreni s HZZO-om, ali nemaju svog liječnika. U te ordinacije dolaze raditi domski liječnici, koji na taj način pokrivaju dvije-tri ordinacije radeći u njima određene dane u tjednu. Zbog toga su najviše zakinuti pacijenti, koji nemaju svakoga dana dostupnog svojeg liječnika, iako na to imaju pravo – kaže Krolo.
Naslovni predavač na Katedri za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i vlasnik ordinacije u Svetom Ivanu Žabnom dr. Željko Bakar slaže se da bi liječnike trebalo dodatno stimulirati za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
– Treba ih adekvatno nagraditi, omogućiti im dostupnost opreme kojom opremaju svoje ordinacije i pustiti ih da rade. Potrebe su iznad standarda i liječnicima treba pomoći. Od Ustava na niže u zakonima piše da lokalne samouprave trebaju brinuti o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, njihova je obaveza osigurati svojim građanima zdravstvenu skrb – kaže dr. Bakar, inače i član Hrvatske udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu.
Križevci će stipendirati studente medicine
Više gradova dosad je donijelo mjere kojima se pokušava zadržati liječnike, one uključuju rješavanje stambenog pitanja, pomoć kod zapošljavanja bračnog partnera, zbrinjavanje djece u vrtićima i školama i slično. Slične odluke donijeli su Pakrac, Bjelovar i Varaždin. Gradska vlast u Križevcima misli da će u rješavanju problema pomoći stipendiranjem studenata medicine.
– Potreban je dugoročniji pristup koji će obuhvatiti sve dionike u ovom procesu, od studenata i liječnika, pa do županijskih zdravstvenih ustanova. Grad Križevci ove godine pokreće gradske stipendije za deficitarna zanimanja, a među kojima je i zanimanje liječnika pa se nadamo da ćemo ovom mjerom pomoći i potaknuti mlade da se odluče za ovo zanimanje te ih potom pratiti od početka studija pa do izbora specijalizacije i zapošljavanja – odgovara gradonačelnik, a stipendije studentima medicine daje i Županija. Međutim, nitko od njih ne može garantirati da će budući liječnici nakon završenog studija dobiti i željeti upravo specijalizacije koje su u našoj sredini deficitarne, a to su prije svega obiteljska medicina, pedijatrija i ginekologija. Čak ako ih i dobiju, u najboljem slučaju specijaliste ćemo imati za desetak godina, a trebaju nam odmah.
Koprivnica daje stipendije bez obzira na zanimanje, Đurđevčani će nuditi povoljne stanove
Na upite gradskim upravama Koprivnice i Đurđevca o mjerama za djelatnike u deficitarnim zanimanjima nismo dobili odgovore, no ono što je poznato je da Koprivnica već niz godina dodjeljuje stipendije studentima s područja grada, za koje god zanimanje se oni osposobljavali. Stipendija je 550 kuna za studiranje u Hrvatskoj i 1100 za studiranje u inozemstvu, a trenutno Grad stipendira oko 440 studenata. Ove godine ih je 116 novih, a u gradskom proračunu je za to osigurano 3,3 milijuna kuna.
Od zanimljivijih mjera, koje su zasad još uvijek u najavama, može se izdvojiti gradnja stambene zgrade u Đurđevcu u kojoj će stanovi, prema najavama gradonačelnika Hrvoja Jančija, biti povoljniji i pristupačniji upravo za djelatnike u deficitarnim zanimanjima.
– Projektirali smo zgradu i izvadili građevinsku dozvolu. Također ćemo ponovno surađivati s APN-om na tom projektu, oni pripremaju novi program prema kojemu bi deficitarna zanimanja poput, primjerice, liječnika ili profesora imali posebno povoljne uvjete za kupnju stanova – rekao je Janči.(GPP)
Komentari su zatvoreni.