Prošli tjedan je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu održana obrana doktorskoga rada diplomiranog inženjera elektrotehnike Marka Matosovića na temu “Integralni model procjene utjecaja heterogenosti kućanstava na implementaciju politika energetske učinkovitosti”.
U okviru ovog rada razvijen je integralni model procjene utjecaja heterogenosti kućanstava na implementaciju politika energetske učinkovitosti, što podrazumijeva integralan, odnosno cjelovit model koji zaokružuje odnos između socio-ekonomskih karakteristika kućanstva i njihovog ponašanja te potrošnje energije kroz izdatke za troškove energije koje potrošači neposredno osjete na kućnom budžetu. Osnovni je cilj takvog modela kvantifikacija i pravilno razumijevanje interakcija između politike energetske učinkovitosti i ponašanja krajnjih korisnika te efekti tog odnosa na potrošnju energije.
Rezultati pokazuju da skupine kućanstava s nižim prihodima zahtijevaju viši iznos subvencije kako bi unaprijedili energetsku učinkovitost stana poznata je i potvrđena u svakodnevnoj praksi. Važna reperkusija toga za donosioce odluka je da se visinom subvencije izravno može utjecati koje skupine kućanstava će sudjelovati u programu, na učinkovitost alokacije sredstava za poticanje mjera energetske učinkovitosti te ukupne uštede ostvarene provedbom programa.
Opisani pristup može se koristiti i za procjenu troškovne učinkovitosti programa energetske učinkovitosti i korigiranju postojećih dajući odgovor na pitanje koji je najmanji potreban iznos subvencije kako bi kućanstva smatrala tu investiciju poželjnom, odnosno koji je najmanji budžet potreban za subvencije kako bi tijelo ili institucija koje taj program vodi, postiglo željeni učinak u vidu ukupnih energetskih ušteda.
Primijenjeni je pristup zanimljiv i koristan i za javna tijela i institucije kao i za poslovne subjekte koji imaju interes ili obavezu poticati mjere energetske učinkovitosti u kućanstvima. U cilju je oba sektora maksimizirati troškovnu učinkovitost alokacije sredstava svojih budžeta, a predloženi model upravo to omogućava.
Marko Matosović iz Križevaca, rođen je u Koprivnici 1985. godine. Diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu s odličnim uspjehom 2010. godine na području energetskih sustava unutar Zavoda za visoki napon i energetiku. Iste godine primio je nagradu „Hrvoje Požar“ Hrvatskog energetskog društva za posebno zapažen diplomski rad. 2010. godine zapošljava se u INA – Industrija nafte d.d. i upisuje izvanredni poslijediplomski doktorski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva s istraživanjem u području modeliranja i planiranja energetskog sustava.
Od 2012. godine zaposlen je u Energetskom institutu „Hrvoje Požar“ u Odjelu za planiranje u energetskom sustavu gdje radi na području dugoročnog planiranja potrošnje energije i analizama u području energetskih politika. Tijekom proteklih godina stručno se usavršavao na brojnim međunarodnim institucijama te objavio niz znanstvenih radova i dva poglavlja u knjizi.
Obrana doktorskog rada je održana na Zavodu za visoki napon i energetiku, pred povjerenstvom u sastavu prof.dr.sc. Nenad Debrecin, doc.dr.sc. Ivan Rajšl i prof.dr.sc. Daniel Rolph Schneider te uz mentorstvo prof.dr.sc. Željka Tomšića.
Komentari su zatvoreni.