Naseljavanje Židova na području grada Križevaca možemo pratiti već od druge polovice 18. stoljeća. Iako je to u početku bio mali broj žitelja (možda 20-ak), već 1830 godine židovska zajednica počinje ozbiljnije djelovati na području grada i postavlja temelje svoje općine, a kasnije 1844. godine križevačka židovska općina i službeno je utemeljena. Broj žitelja židovske populacije na području grada rastao je, pa tako prema popisu stanovništva iz 1880. godine u Križevcima živi 173 Židova, a u okolnim selima njih 117. Samo desetak godina kasnije broj židovskog stanovništva na području grada doseći će vrhunac od 243 stanovnika, odnosno oko 6% populacije od ukupnog broja stanovništva.
Kako je broj Židova u gradu rastao tako se sve više postavljalo pitanje o izgradnji sinagoge koja bi zadovoljavala potrebe sve brojnijeg stanovništva, jer dotadašnje kućne bogomolje nisu bile dostatne. Tako pada odluka o izgradnji sinagoge na 50. godišnjicu osnutka židovske općine, točnije 18. studenog 1894. godine. Tadašnji gradonačelnik Ferdo Vukić podržao prijedlog predsjednika židovske općine Marka Breyera o izgradnji sinagoge. Za gradnju sinagoge osigurana su sredstva u iznosu od 45 000 forinti, dok je za završetak radova utvrđen rok do sljedeće, 1895. godine. Mjesto gradnje sinagoge određeno je tik pokraj kuće bogoštovne općine na današnjem Strossmeyerovom trgu. Ugovor o izgradnji sklopljen je sa zagrebačkom arhitektonskom tvrtkom “Honigsberg i Deutsch“. Kamen temeljac postavljen je 14. svibnja 1895., a već 16. rujna iste godine sinagoga je završena i posvećena. Njezina izgradnja svakako je obogatila vjerski i kulturni život Židova, ali i ostalih građana grada Križevaca.
Početkom 20. stoljeća sinagoga nastavlja funkcionirati kao vjerski i kulturni objekt. Nekih većih promjena nije bilo za vrijeme I. Svjetskog rata , a niti u međuratnom razdoblju. Početkom II. Drugog svjetskog rata i ustrojavanjem NDH, krajem travnja 1941., židovskoj općini oduzeta je općinska kuća i sinagoga. Prema svjedocima iznutra je devastirana i pretvorena u skladište, no sam vanjski dio građevine nije narušen. Nakon završetka rata 1945. godine vraćena je židovskoj zajednici, te je prodana Kotarskom narodnom odboru Križevci.
Sinagoga u drugoj polovici 20. stoljeća u potpunosti prestaje funkcionirati kao vjerski objekt, te od 50-ih godina do danas biva mjesto raznolikog sadržaja i funkcije. Tako je u spomenutom razdoblju pretvorena omladniski kulturni centar, disko klub, knjižnicu, mini teatar, sjedište izviđača i amaterski radio klub. Iako poslijednjih 10-ak godina zgrada bivše sinagore planirana kao arhiv Koprivničko – križevačke županije to se nije ostvarilo, te je ona obnovljena i pretvorena u Turistički informativni centar (Tic), u rujnu 2014. godine. Osim Turističke zajednice grada Križevaca u sklopu same zgrade djeluje i Zajednica tehničke kulture (ZTK), Zajednica sportskih udruga grada Križevaca, te neke druge udruge. Nakon gotovo 123 godine u novom ruhu, zgrada sinagoge kao svjedok turbulentnih vremena, i dalje stoji i krasi križevački “Stross”.
Literatura:
- DOBROVŠAK Ljijljana, PERNJAK Dejan, Židovi u Križevcima – povijest značaj i naslijeđe, Bjelovar, 2015.
- PEKLIĆ Ivan, Crtice iz povijesti Židova, Cris, vol. 5, Križevci 2005.
- ŠVOB Melita, Židovska populacija u Hrvatskoj i Zagrebu, Zagreb, 2010.
- WEISZ – MALAČEK Renee, Sjećanje na križevačku sinagogu, Ha – Kol, Zagreb 2007.
- WEISZ – MALAČEK Renee, Židovi u Križevcima, Židovska općina Zagreb, Zagreb, 2012.
- Umjetnička topografija Hrvatske: Križevci, grad i okolica, Institut za povijestumjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1994
Od svih tih brojeva nedostaje možda onaj najvažniji za kontekst: koliko je Židova preostalo u Križevcima nakon 2. svjetskog rata? Tada bi možda bilo jasno zašto je sinagoga izgubila svoju prvotnu funkciju. Izostavljanje tog broja u moru brojeva izgleda kao izražavanje političkog stava autora. Ustaše su oduzele Židovima puno više od općinske kuće i sinagoge… Inače, pohvalno je da se mogu čitati i ovakvi sadržaji na portalu Krizevci.info.