Rak i kako ga izbjeći

Namjena ovog članka je na najjednostavniji način upoznati čitatelja i pobliže mu prikazati bolest koju zovemo rak. Što je rak i kako nastaje, zašto od te bole- sti obolijevaju daleko češće starije dobne skupine, zašto je uopće toliko česta bolest i kako je izbjeći? To su samo neka od pitanja koja si svatko od nas postavlja. Pa, krenimo redom.

Ljudski organizam sačinjava oko 100 milijardi osnovnih jedinica života – stanica. Svaka stanica je međusobno povezana s drugim stanicama, tvoreći tkiva i organe. Rak je uvijek bolest jedne jedine ljudske stanice, koja je tijekom svog dozrijevanja, u nekom od svojih razvojnih stadija, izgubila kontrolu nad vlastitim dijeljenjem.

Maligne bolesti uglavnom zahvaćaju samo ona tkiva čije se stanice u nama neprestano obnavljaju, što znači: dok jedne, potrošene stanice umiru, druge prolaze kroz ciklus sazrijevanja i kad postanu zrele, zamijene one koje su završile svoj život.

Taj se proces u ljudskom organizmu događa cijeli život i tijekom tog procesa nastaju stanice raka. Tkiva koja se našem organizmu obnavljaju na taj način su epitelno, vezivno i hematopoetsko i uglavnom, gotovo 100%, SAMO iz stanica tih tkiva nastaju stanice raka. Kada maligne stanice vuku svoje porijeklo iz epitelnog tkiva, tada njihove nakupine – tumore zovemo karcinomima. Karcinomi čine oko 90% svih malignih tumora koji se pojavljuju kod čovjeka.

Kada maligne stanice nastaju iz vezivnog tkiva, njihove zloćudne tumore zovemo sarkomima, a kada nastaju iz hematopoetskog tkiva, njihove maligne stanice zovemo leukemije ili limfomi.

Rak je promjena jedne stanice, u kojoj se pod utjecajem kancerogena i energetskih udara, stanica počinje dijeliti i stva- rati energiju na novi način.

KAKO I ZAŠTO NASTAJE RAK ?

Kao što je prethodno rečeno, rak nastaje samo u onim stanicama koje se nalaze u ciklusu dozrijevanja. Postavlja se pitanje: zašto baš u njima? Odgovor najvjerojatnije leži u inten- zivnom metabolizmu kroz koji te stanice prolaze (proliferacija, dijeljenje) i njihovoj ranjivosti na čimbenike okoliša, prije svega kancerogene i energetske čimbenike. Dakle, moglo bi se reći da je svaka stani- ca, kada prolazi kroz ciklus vlastite diferencijacije, u svojoj najranjivijoj fazi.

U tom periodu pod utjecajem kancerogena i nepovoljnih energetskih čimbenika nezrele stanice mogu poprimiti maligni oblik i pretvoriti se u stanice raka. Kancerogeni su tvari koje štetno djeluju na stanični genom, uzrokujući brojne mutacije na genima odgovornim za stanično dijeljenje i diferencijaciju. Ti geni se zovu protoonkogeni i tumor supresorski geni. Mutacijske promjene u njima mogu pokrenuti beskrajnu djeljivost stanice, „zaleđenu“ u jednom od svojih razvojnih stadija. Tako nastaje rak.

ZAŠTO OD RAKA VEĆINOM OBOLIJEVAJU STARIJE OSOBE?

Ne postoji jednoznačni odgovor, niti se stručnjaci u potpunosti slažu oko tog pitanja.
Starije dobne skupine se manje kreću, kod njih su česte kronične degerativne promjene i atrofije, drugim riječima česte kronične upale s hipoksičnim okružjem, što pogoduje nastanku raka. Mogli bismo reći, da su stanice starijih osoba više i dulje izložene udaru kancerogena te češće podliježu mutacijama staničnog genoma. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da starije dobne skupine lakše razvijaju VIR (stanična visoka inzulinska rezistencija) zbog načina na koji metaboliziraju energetske supstrate i energetskog puta koji koriste njihove stanice pri stvaranju unutarstanične energije.

ZAŠTO JE RAK TOLIKO ČESTA BOLEST?

Rak je česta bolest zbog loših životnih navika, nekretanja, pretilosti i stresnog načina života.

Broj kancerogenih tvari, kao i broj kroničnih upalnih bolesti je u višestrukom porastu u odnosu na vrijeme prije 50-100 godina, kada je rak bio rijetka bolest. Nekretanje, konzumacija velikih količina šećera, stresan život i nezdrave navike dovele su do „boom-a“ u pojavnosti kroničnih nezaraznih bolesti, a u njih spadaju i maligne bolesti.

Industrijski proizvodi koje konzumiramo imaju visoki GI index i sadrže čiste kalorije bez ičega drugoga. U njima nema ni vitamina, niti antioksidansa, niti ikakvih drugih mikronutricijenata važnih za naš život. Te esencijalne supstance uništene su tijekom proizvodnje. Osim toga, ti proizvodi još su dodatno opterećeni toksičnim tvarima koje im produžuju vijek trajanja. Znanstvenici vjeruju da bismo pojavnost raka mogli prepoloviti samo kretanjem, nepušenjem i ispravnom prehranom.

KAKO IZBJEĆI RAK?

Odgovor na to pitanje je zapravo vrlo jednostavan – zdravim načinom života te povratku životnim navikama vlastitog djetinjstva. Rak je bolest povezana s dobi, načinom na koji živimo, koliko se krećemo i kako se hranimo, koliko kancerogena i kojom silinom unosimo u sebe, koliko smo sretni i kakav je naš ritam života. U malom postotku i nasljedni čimbenici utječu na pojavnost raka.

Za rak postoji primarna i sekundarna prevencija. Obje su podjednako važne.

Primarna prevencija doslovno znači prve mjere za zaustavljanje bolesti, ili drugim riječima, što činiti sa svojim zdravljem da ni jedna naša stanica ne može postati maligna.

Sekundarna prevencija znači rano otkrivanje oboljelih od raka i ima izuzetnu važnost i značaj, posebno za one kod kojih je rak otkriven u ranoj fazi. Sekun- darnom prevencijom ne smanjujemo pojavnost bolesti, ali oboljelima omogućujemo gotovo 100%-nu izlječivost. Danas se u RH provode preventivni programi ili tzv. rani karcinomski probir za žene na rak dojke i cervixa uterusa i za oba spola na rak debelog crijeva.

Mjere primarne prevencije mogu se provoditi kroz:

• njegovanje zdravih prehrambenih navika
• kretanje i umjerene vježbe svakodnevno
• izbjegavanje loših životnih navika (pušenje, alkohol)
• jačanje prirodnog imuniteta radi postizanja visokog imunološkog statusa
• održavanje istog dnevnog bioritma
• upravljanje vlastitim životom i bogat društveni život.

I na kraju, čuvajući gensku i energetsku stabilnost cijelog organizma i svih njegovih stanica,
štitimo ih od malignih promjena.

(Preuzeto iz časopisa “Nova nada” – Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije)