Analiza transparentnosti lokalnih proračuna – Hrgova administracija dobila ‘dvojku’

Transparentni proračuni omogućuju uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu, pa građani mogu vlastitim angažmanom utjecati na efikasnost prikupljanja javnih sredstava i ponude javnih dobara i usluga, na povećanje odgovornosti lokalnih vlasti i smanjenje mogućnosti za korupciju, istaknuto je u uvodnom dijelu istraživanja

Institut za javne financije predstavio je jučer rezultate redovnog istraživanja proračunske transparentnosti svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica – županija, gradova i općina. Istraživanje je obuhvatilo analizu proračunske transparentnosti u razdoblju od studenog 2016. do ožujka 2017. godine, odnosno u obzir su uzeti samo dokumenti koji su na mrežnim stranicama lokalnih jedinica bili dostupni u navedenom razdoblju i to na dan pretraživanja, ali ne i naknadno objavljeni dokumenti.

Objavljene interaktivne karte prikazuju transparentnost lokalnih proračuna mjerenu brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama svih lokalnih jedinica (županija, gradova i općina), a to su: godišnje izvršenje proračuna za 2015., polugodišnje izvršenje proračuna za 2016., prijedlog proračuna za 2017., izglasani proračun za 2017. te proračun za građane za 2017. Takvim izračunom razina proračunske transparentnosti može iznositi od 0 do 5.

Prema rezultatima ove analize Grad Križevci, u razdoblju kad je na čelu još bio gradonačelnik Branko Hrg, ima razinu proračunske transparentnosti 2, kao i gradovi Biograd na Moru, Čazma, Donji Miholjac, Dugo Selo, Mursko Središće, Novi Vinodolski, Popovača, Požega i Trilj. Usporedbe radi, Grad Zagreb ima razinu proračunske transparentnosti 5. Koprivničko-križevačka županija, kojoj je na čelu bio i sada aktualni župan Darko Koren, zajedno s još četiri županije ima razinu 4, ispred njih je čak četrnaest županija s razinom 5, dok Požeško-slavonska jedina od županija ima razinu 2.

Najnovije istraživanje je pokazalo da se prosječna proračunska transparentnost hrvatskih lokalnih jedinica, mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim službenim mrežnim stranicama, iz godine u godinu popravlja. U ovome ciklusu iznosi prosječno 3,1 (od mogućih 5), pri čemu su županije već vrlo transparentne (prosjek 4,6), gradovi su dosta dobri (prosjek 3,7), no općine još uvijek nisu dovoljno transparentne (prosjek 2,8). Detaljni rezultati za sve županije, gradove i općine dostupni su i u Excel tablici.

Po ukupnoj prosječnoj transparentnosti proračuna svih jedinica na području županije najtransparentnija je Primorsko-goranska (4,2), a slijede Karlovačka (3,9) i Koprivničko-križevačka (3,6), dok je daleko najnetransparentnija Splitsko-dalmatinska (2), a slijede Ličko-senjska, Zadarska i Osječko-baranjska (sve oko 2,5). Napomenimo još da su općine najtransparentnije u Primorsko-goranskoj (4), Karlovačkoj (3,7) i Koprivničko-križevačkoj (3,6), a daleko najnetransparentnije u Splitsko-dalmatinskoj (1,5), Zadarskoj (2,2) i Dubrovačko-neretvanskoj (2,3) županiji.

Usprkos relativno dobro izgledajućim prosjecima, i dalje je, nažalost, preveliki broj izrazito netransparentnih lokalnih jedinica. Četiri grada (Gospić, Imotski, Valpovo i Vrgorac) i čak 39 općina nisu objavili ni jedan zakonom propisani proračunski dokument, a još sedam gradova i 50 općina su objavili tek po jedan. Kao i prethodnih godina, među najtransparentnijim lokalnim jedinicama ima i onih s malim brojem stanovnika (npr. Ribnik i Dekanovec) i s niskim prihodima po stanovniku (npr. Jarmina i Đelekovec), a među najnetransparentnijima ima i onih s vrlo visokim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku (npr. Sutivan, Šolta, Dugopolje i Bol).