GRUPNO FINANCIRANJE U svijetu je tako lani prikupljeno čak 35 milijardi dolara. Mi smo na početku, dosad tek oko 10 milijuna kuna, a još nemamo domaćih projekata u području posuđivanja/kreditiranja. No, postoji Crowdfunding akademija, kroz koju je već prošlo13 projekata
Brojke često govore više nego riječi. Prije samo pet godina globalno crowdfunding tržište težilo je milijardu dolara. Eksplozija koja je uslijedila dovela je tu brojku prošle godine na 35 milijardi dolara, s udvostručenjem ili još većim rastom svake godine. Od 2015., iznos prikupljen crowdfundingom viši je od iznosa fondova rizičnih kapitala (Venture Capital fondova). Ako dosad još niste, vrijeme je da naučite kako crowdfunding može pomoći vašem poslovanju ili vašoj ideji koja tek čeka da zaživi.
Sama ideja grupnog financiranja postoji otkad postoje i ljudi. Ono što novo donosi crowdfunding je javni poziv putem weba i korištenjem društvenih mreža. Danas ima već preko 2000 različitih platformi za prikupljanje sredstava i razlikuju se ovisno o poslovnom modelu (doniranje / uplata za nagradu / posuđivanje / investiranje), o rizičnosti projekata, njihovoj namjeni (kao što su društveni utjecaj, razvoj proizvoda ili pak testiranje tržišta) i slično. No, zajednička je jedna stvar – kampanja je uspješna ako je izazvala ushit, hype. To mi se čini i kao najbolja definicija crowdfundinga – kad puno ljudi daje novce tamo gdje im je srce.
Iskustvo Elona Muska
Unatoč brzom startu, crowdfunding u svijetu tek čeka velike brojke i postignuća. Naznačio je to i Elon Musk kad je u samo 72 sata elementima crowdfunding kampanje prikupio 11,6 milijardi dolara narudžbi za automobil Tesla 3 (i gotovo 300 milijuna prikupljenih depozita). U cijelom svijetu je trend financiranja projekata putem crowdfundinga u porastu jer se time lako i sigurno mogu financirati projekti, a pritom građani-investitori dolaze do željenih proizvoda ili usluga, ostvaruju profit te sudjeluju u gospodarskom razvoju svoje zemlje.
Najbrži rast dešava se u području posuđivanja/kreditiranja (lending), pri čemu se preskaču banke i kreditiranje se dešava direktno između privatnih ili poslovnih korisnika. Sve brže raste i crowdinvesting (grupno ulaganje), pri čemu oni koji uplate postaju investitori u projekt. Krajem 2015. godine u SAD-u je donesen i dugoočekivani okvir za crowdinvesting, koji je dio tzv. Jobs Act, i kojim se postavljaju pravila igre tko smije i koliko ulagati. Očekuje se eksponencijalni rast u SAD-u, a druge zemlje će sa zanimanjem pratiti što se dešava i kako se same mogu pametno uključiti u to.
Najveći razvoj u EU se u tome već dešava u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj (koje imaju najliberalnija pravila tko smije i koliko uložiti), te odnedavno i u Njemačkoj. Sama EU ima velikih problema što se tiče harmonizacije legislative, i u tom smjeru će se kretati napori sljedećih godina, da se olakšaju ulaganja između država članica i da se razvije interno EU crowdfunding tržište. Zemlje trećeg svijeta imaju svoje izazove – malen broj ljudi koji posjeduju kreditnu karticu; te se tamo razvijaju modeli temeljeni na mobilnom plaćanju, plaćanju putem pojednostavljenih bankomata i slično.
Lani u Hrvatskoj 5,3 milijuna kuna
U posljednjih nekoliko godina crowdfunding se sramežljivo pojavljuje i u Hrvatskoj te doprinosi razvoju poduzetništva i potiče korištenje alternativnih oblika financiranja javnih i privatnih projekata. Nekoliko startupova je pokrenulo svoje projekte crowdfundingom, no ipak ih velika većina zapinje i pada na osnovnim koracima. Da bi se vlastita ideja predstavila na crowdfunding platformama, potreban je ozbiljan posao i poznavanje kako cijela priča funkcionira, a te vještine su kod nas limitirane na tek nekoliko ljudi koji mogu pričati iz svojeg (uspješnog) iskustva. Često jedan ili dva pogrešna koraka već prvi dan uništavaju cijelu kampanju, i potencijalno mogu zaustaviti višegodišnji trud u dotadašnji razvoj proizvoda ili projekta.
Po podacima koje vrijedno prikuplja domaći blog namijenjen crowdfundingu (crowdfunding.hr), u Hrvatskoj je dosad ovim putem prikupljeno preko 10 milijuna kuna, od čega je u 2015. godini taj iznos bio 5,3 milijuna. Dok još nemamo domaćih projekata u području posuđivanja / kreditiranja; imamo dva hrvatska uspješna iskustva u kampanjama kojima su se skupljale investicije – preko dva milijuna kuna u projekt Trillenium Hrvoja Prpića, te 700 tisuća kuna koje je prikupio Zagrebački inkubator poduzetništva.
Podaci istraživanja Centra za društvene inovacije i održivi razvoj iz siječnja 2014. govore o tek 1% stanovništva koji znaju što znači riječ crowdfunding. Da bi se to promijenilo i da crowdfunding zaživi kao uspješna praksa, prošle godine su UNDP i društveno poduzeće BRODOTO (uz potporu brojnih partnera kao što su ZIP, CEDRA, VERN, RAZA, ZEF…) pokrenuli Crowdfunding Academy. Od stotinjak prijava, izabrano je 13 timova koji su se izdvojili kvalitetom, inovativnošću i visokom razinom motivacije, te su uz vodstvo mentora i crowdfunding stručnjaka naučili kako razvijati svoje projekte i pripremati se za vođenje vlastitih crowdfunding kampanja.
Od robota-pauka do Subversive festivala
Ovaj inovativni koncept nedavno je dobio i globalnu dimenziju, gdje su napravljene kampanje za projekte u ukupno 11 država u razvoju; od Bangladeša do Kolumbije. Tijekom deset mjeseci direktno je za 10 prvih projekata prikupljeno preko milijun kuna, indirektno još i mnogo više. Sami projekti su bili prilično različiti – od startupa koji izrađuje robota-pauka za STEM edukaciju, otvaranje zadružne pivovare u Zadru, restorana „Okus doma“ koji vode azilanti, izrade ekološke olovke od reciklirane kave i čaja, pa do uređenja solarne jedrilice Rambo Amadeusa, izrade nosiljki za djecu namijenjenih izbjeglicama u punom jeku izbjegličke krize ili financiranje Subversive festivala koji je zbog rezanja novaca u kulturi doveden pred biti ili ne biti.
Različit spektar crowdfunding kampanja traži različite pristupe, no neovisno da li se prikuplja novac za društvenu korist ili proizvod, izrada same kampanje ima svoje zakonitosti i traži znanje i trud. Pri tome, same kampanje su magične – dovoljno je da donirate par dolara za nešto i odjednom vam postaje stalo do tog projekta. Nije stvar samo u novcima. No, umjesto da vam to dokazujem – probajte sami. Nađite projekt koji vam se sviđa na nekoj platformi (npr. Indiegogo), i podržite ga. Komentirajte ispod ovog teksta kako se osjećate nakon toga? Nije stvar samo u onima koji podržavaju projekte, pitajte IT novinara Olega Maštruka koji je trenutačno vani sa svojom već četvrtom kampanjom, za putovanje u Izgubljeno kraljevstvo!
Što nas čeka s financiranjem projekata malih i srednjih poduzetnika? Dovoljno je pogledati u budućnost – u Danskoj već danas Ministarstvo poduzetništva donira barem isti iznos projektima koji su prikupili minimalnih 50.000 eura. U Nizozemskoj je do danas preko 7500 malih poduzetnika financiralo svoje projekte (a nizozemsko tržište na godišnjoj razini iznosi već 200 milijuna eura). Pripremite se…(Forbes.hr)
Za Forbes.hr piše: Robert Pašičko – voditelj tima za niskougljični razvoj u UNDP Hrvatska (Program Ujedinjenih naroda za razvoj). Doktorirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Komentari su zatvoreni.