Potpisani ugovori za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na 38 km dugoj dionici pruge Dugo Selo – Križevci. Projekt se s 85 posto sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj
ZAGREB, 29. travnja – U središnjici HŽ Infrastrukture potpisani su ugovori za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Križevci. Vrijednost projekta koji obuhvaća izvedbu i nadzor radova je milijardu i 254 milijuna kuna, te se s 85 sredstava financira novcem iz EU fondova dok se preostalih 15 posto financira nacionalnim sredstvima.
HŽ Infrastruktura potpisala je ugovore sa zajednicom ponuditelja koju čine hrvatske tvrtke DIV d.o.o., DALEKOVOD d.d. i ZAGREB-MONTAŽA d.o.o., dok je ugovor za provođenje nadzora nad radovima potpisan sa zajednicom ponuditelja koju čine hrvatske tvrtke SGS Adriatica i Investinženjering. Početak radova planira se tijekom ljeta 2016., a svi radovi trebaju biti dovršeni u prvoj polovini 2020. godine.
Svečanost potpisivanja ugovora svojim prisustvom uveličali su prvi potpredsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko, OIeg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Tomislav Tolušić ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Lovro Kuščević ministar graditeljstva i prostornog uređenja.
U ime HŽ Infrastrukture ugovore je potpisala predsjednica Uprave Renata Suša koja je tom prigodom istaknula: „Danas smo završili jednu od ključnih etapa trenutno najopsežnijeg infrastrukturnog željezničkog projekta u novijoj povijesti hrvatskih željeznica. Sretni smo jer se trud i entuzijazam koji je uložen u dugotrajnu pripremu ovako složenog projekta isplatio i ponosni što je upravo HŽ Infrastruktura nositelj do sada najvećeg projekta u Hrvatskoj koji se sufinancira sredstvima fondova Europske unije.
Voditelju projekta Tihomiru Lažeti i svim članovima projektnog tima zahvaljujem na predanom radu i angažmanu tijekom proteklog razdoblja. Pred nama je i dalje zahtjevan posao. Radovi, čiji početak s nestrpljenjem iščekujemo, bit će opsežni i kompleksni, no u HŽ Infrastrukturi smo spremni na sve izazove i motivirani da u planiranom roku završimo ovaj projekt. Uspješno zaključenje ugovora za projekt Dugo Selo – Križevci dodatni nam je poticaj i za ostale projekte na kojima intenzivno radimo i koji se također planiraju sufinancirati sredstvima EU fondova. U fokusu su projekti koji obuhvaćaju radove na dionicima Vinkovci – Vukovar i Zaprešić – Zabok te rekonstrukciju kolodvora i izgradnju intermodalnog kontejnerskog terminala Rijeka Brajdica. Radi se o projektima ukupne vrijednosti milijardu i 300 milijuna kuna kojima želimo unaprijediti kvalitetu željezničkog prometa i doprinijeti osnaživanju položaja željeznice u Hrvatskoj. Unatoč željama i nastojanjima činjenica je da je željeznički sektor podinvestiran. Ipak, željeznica ima dugu, respektabilnu tradiciju i mi joj ulaganjima u obnovu i modernizaciju infrastrukture želimo vratiti značaj i ulogu koju treba imati u suvremenom, razvijenom svijetu. Željeznica to zaslužuje, Hrvatska to treba.“.
Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko je istaknuo: „Ovo je dobar dan ne samo za HŽ Infrastrukturu već i za Hrvatsku i za našu Vladu. Upoznat sam s ovim projektom i sa svom problematikom zakonskih rješenja primjerice Zakonom o javnoj nabavi na kojoj sada radimo. Mogu Vas izvijestiti da radim na Zakonu o javnoj nabavi, kako bi u budućnosti ubrzali procese. Pitanje je koliko je do sada propalo ovakvih projekata zbog neadekvatnih rješenja. Ova investicija koju smo realizirali iz fondova EU-a nije jedina koju smo realizirali i koju ćemo realizirati. Model koji smo počeli primjenjivati primjerice je zaobilaznica u Vodicama. Luka Gruž također je model koji se počinje pokazivati uspješnim. U ovoj situaciji kad nam je svako radno mjesto bitno ovakve investicije vrijedne su svake pohvale. Ovaj projekt je prekretnica, od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku. Osposobljavanjem luke Rijeka možemo postati vrata Europe. Sretan sam kod otvaranja svakog radnog mjesta i za svakoga čovjeka koji će ostati vezan za ovu zemlju. Ja sam optimist i sretan sam što su ovaj posao dobile hrvatske tvrtke, jer to je dokaz da znamo graditi i proizvoditi. Kao što je rekla predsjednica uprave HŽI- a previše dobrih ljudi ovdje radi da bi živjeli loše. Izvođačima želim sve najbolje da budu uspješni i u budućnosti da imamo još ovakvih projekata.“
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković zahvalio je timu ljudi koji su radili na projektu te naglasio: „Njihova je uloga u budućnosti da zajedno s nama, ministrima koji imamo vrhunsku koordinaciju da riješimo sve probleme kako bi projekt došao što brže do realizacije. Ovo je danas početak ne samo dionice Dugo Selo-Križevci nego je ovo početak gradnje nizinske pruge. Prvenstveno nastavak dionice Križevci-Koprivnica-Državna granica s Mađarskom te projekte koje ćemo prijaviti ove godine, a to su obnova dionice pruge Vinkovci-Vukovar, Zaprešić-Zabok i nastavak prema Rijeci, dionice Goljak-Skradnik i Hrvatski Leskovac-Karlovac. Naravno ono što nas očekuje je strateška odluka Vlade da snažnije krenemo s aktivnostima prema nizinskoj pruzi. To je naša budućnost, spojiti Rijeku s mađarskom granicom uz pomoć EU fondova. Drago mi je da ovo rade hrvatske tvrtke, dokazali smo da imamo ljude koji mogu realizirati projekte te da imamo operativu i sposobne građevinske tvrtke.
Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Tomislav Tolušić u svom obraćanju je istaknuo: „Sretan sam što smo konačno krenuli s velikim projektima u sektoru željeznice. Ovaj projekt otvara vezu Rijeke s jugoistočnom Europom, na mediteranskom koridoru koji razvija cijelu Hrvatsku. Pred nama predstoji 900 milijuna eura za željeznice iz fondova EU-a, u pripremi puno projekata u nacrtima, ali prethodno moramo riješiti probleme s izvlaštenjem zemljišta, probleme u prostornim planovima i u komunikaciji. Ako ne bude suradnje kao u prethodnom razdoblju između ministarstava, neće biti rezultata. S obzirom da znam kakva je komunikacija između MPPI-a i MRRFEU-a, prvog podpredsjednika Vlade, HŽ Infrastrukture, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstva pravosuđa i svih ostalih, koliko možemo i koliko radimo, vjerujem da ćemo u sljedećih nekoliko godina iskoristiti ovih 900 milijuna eura za pruge. Već sada se trebamo pripremati za sljedeće razdoblje 2020-2027 da to razdoblje dočekamo potpuno spremni i onda ćemo govoriti možda o milijardama koje ćemo iskoristiti za željeznicu.“
U ime predstavnika izvođača radova govorio je Alen Premužak, predsjednik Uprave tvrtke Dalekovod koji je među ostalim istaknuo:
„Dosadašnje slične projekte koji su financirani kao i ovaj velikim dijelom iz sredstava fondova EU, odrađivale su isključivo tvrtke u stranom vlasništvu te je ovo velika prilika za hrvatsko gospodarstvo i aktere cijelog procesa.“
Edvin Bralić, izvršni direktor tvrtke Investinženjering govorio je u ime predstavnika nadzora te je rekao:
„U ime zajednice ponuditelja nadzora izražavam zadovoljstvo što sudjelujem u najvećem željezničkom infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj, trudit ćemo se da stručnošću i iskustvom doprinesemo realizaciji ovog projekta“.
Po završetku svih planiranih zahvata na dionici Dugo Selo – Križevci vlakovi će moći voziti brzinom od 160 km/h, s nosivošću od 25 tona po osovini. Dodatno će se povećati sigurnost prometa zbog ukidanja željezničko-cestovnih prijelaza u razini te izgradnje brojnih nadvožnjaka, podvožnjaka, pothodnika te gradnji 25 km servisnih cesta. Znatno će se povećati kapacitet pruge, skratiti vrijeme putovanja (s 30 na 18 minuta) i povećati kvaliteta putovanja. Pored obnove željezničkih kolodvora Dugo Selo, Vrbovec i Križevci, obnove stajališta Božjakovina i Repinec, izgrađenog novog kolodvora Gradec, na ovoj dionici osigurati će se prijam interoperabilnih teretnih vlakova i vlakova za prijevoz putnika duljine vlakova po europskim standardima. Znatnim ulaganjem u zaštitu od buke, povećat će se kvaliteta života ljudi uz prugu, također po europskim standardima.
Komentari su zatvoreni.