Tvrtka Abies iz Križevaca jedini je hrvatski izvoznik božićnih drvaca. 20.000 božićnih drvaca Abies je izvezao proteklih dana, a isto toliko plasirat će i na domaćem tržištu na kojemu drži oko 5 posto ukupne proizvodnje
Prodati božićna drvca Dancima isto je kao da ste Nijemcima prodali Mercedes, kaže Zoran Posarić, direktor tvrtke Abies iz Križevaca, iz koje će ovih dana na domaće tržište putem maloprodaje i veleprodaje biti plasirano 20.000 božićnih drvaca, a jednako toliko drvaca proteklih je tjedana u 35 tegljača krenulo put Danske, Rusije, V. Britanije, Nizozemske, Austrije, Mađarske i Njemačke.
Nedostaje kapitala i ulagača
Nešto od toga, pogotovu kad je riječ o Njemačkoj ili Austriji, kroz trgovačke će se lance vratiti i u Hrvatsku, no Posarić, koji je trenutačno naš jedini izvoznik božićnih drvaca, vjeruje u svoj pionirski pothvat tzv. urbanog šumarstva zahvaljujući kojemu u Abiesu u 2012. ukupni prihodi rastu 40%, a izvoz na 1,3 milijuna kuna, čak 800%! Budu li ga pratile i poslovne banke, od početka iduće godine proizvodnju će uz pomoć danskih partnera povećati sa sadašnjih 17 na 300 hektara, čime bi u idućih pet do sedam godina napravio ozbiljan iskorak u EU. S Hrvatskim je šumama Abies već potpisao ugovor o suradnji na području uzgoja repromaterijala za božićna drvca. No, koliko je potencijala u tom biznisu, najbolje govori činjenica da su Hrvatske šume, koje gospodare s pola kopnenog teritorija Hrvatske ili s 2 milijuna hektara, lani ostvarile ukupne godišnje prihode od 2,3 mlrd. kn, dok su Danci sa 35.000 ha s kojih su izvezli 10 milijuna komada božićnih drvaca uprihodovali milijardu.
– Imamo sve – zemlju, ljude, mehanizaciju, čak i nužno potreban “know-how” – objašnjava Posarić, jedino što u Hrvatskoj poslovično nedostaje kapitala i ulagača.
Proizvodnja premala
Još lani, kad su prvi put izvezli 1000 drvaca obične i srebrne smreke u Austriju, u Abiesu su shvatili da već sad imaju proizvodnju koja je za domaće potrebe prevelika, a za EU ili Rusiju premala jer se traže količine koje im samo jedan proizvođač ne može ponuditi. No s HŠ-om kao davateljem zemljišta, danskim partnerom savjetodavnim tijelom i kanalom distribucije na nova tržišta, aktivnim uključenjem HBOR-a kroz poslovnu banku, HAMAG-a kao garanta, te s planiranim ulaganjima od 7 milijuna kuna to bi se brzo promijenilo, smatra Posarić. Danska je najveći proizvođač i izvoznik božićnih drvaca u Europi, iako ima najskuplju radnu snagu i najskuplje zemljište. Tamo je hektar 15 tisuća eura, a u nas 5 tisuća eura, dok rad u Danskoj u prosjeku košta 4000 eura, a u nas 4000 kuna. Samo su cijena sadnog materijala i troškova isti, objašnjava Posarić ističući kako bi Hrvatska, bude li sluha, i sa samo stotinjak hektara za 7-8 godina mogla izvesti do 300.000 komada božićnih drvaca koja bi bila konkurentna austrijskim, njemačkim ili danskim.
Samo Njemačka godišnje troši 25 milijuna, od kojih uveze 5 milijuna, a Austrija 800 tisuća, dok je u nas ukupna blagdanska potrošnja 600 tisuća, od kojih uvezemo oko 100 tisuća.
– Agroforestry je u EU ozbiljan biznis. K tome ima i ekološku funkciju. Samo jedan hektar božićnih drvaca proizvodi kisika dovoljnog za 18 ljudi i veže ozbiljnu količinu C02, a proizvodite ih kao drvnu masu na poljoprivrednom zemljištu – završava Posarić. (VL)
Komentari su zatvoreni.