U Križevcima obljetnicu slavilo 40 grkokatoličkih biskupa iz Europe

Obilježeno 400 godina uspostave biskupije i jedinstva sa Svetom Stolicom. U katedrali Presvete Trojice u Križevcima misu je u povodu jubileja predvodio vladika Nikola Nino Kekić

Povijesni dan bio je danas za sve grkokatoličke vjernike u Hrvatskoj i okolnim zemljama – u Križevcima je u katedrali Presvete Trojice završeno cjelogodišnje obilježavanje 400. obljetnice obnove crkvenog zajedništva vjernika istočnog bizantskog, tj. grčkog obreda sa Svetom Stolicom, čime je 1611. uspostavljena i grkokatolička biskupija u Marči, jedina na ovim prostorima. Tim povodom u katedrali je služena liturgija sv. Ivana Zlatoustog, koju je predvodio križevački vladika Nikola Nino Kekić, zajedno s još 40-ak grkokatoličkih biskupa iz cijele Europe, a uz pjevačku pratnju Katedralnog zbora.

– Ovo je prvorazredni duhovni događaj u Crkvi u Hrvatskoj i zato radosno kličem: “Gle, kako je dobro i kako je milo kao braća zajedno živjeti” – spomenuo je Kekić u svojoj besjedi, odnosno propovijedi, istaknuvši kako križevačka katedrala nikad u povijesti nije primila toliko biskupa. Od 1611., kazao je Kekić pozivajući se na blaženog Ivana Pavla II., Crkva u Hrvata diše na dva plućna krila – istočnom i zapadnom – što čini i duhovno bogatstvo.

Propovijedajući pred hodočasnicima Hrvatima, Rusinima i Ukrajincima pristiglima u Križevce, o značenju njihove vjere danas, Kekić je napomenuo da je na djelu “opasno otuđivanje osobe od osobe i razbijanje obiteljske sreće. Postali smo robovi modernog načina života i ovisnici o koječemu, a posljedice se vide i u društvu. Ne smijemo se vrtjeti u tamnom labirintu, potrebno nam je svjetlo – a to je Isus Krist” – kazao je biskup.

– Postoje vrijednosti koje su temelj pojedinca, obitelji i društva, blago i sreću nemojmo tražiti u obilju materijalnih dobara, jer je to pokvarljiva roba. Težimo bogatstvu u Bogu, jer je to zauvijek – zaključio je vladika besjedu na vrhuncu slavljenja jubileja.

Grkokatolika je u Hrvatskoj oko 24.000, najviše na Žumberku, a duhovno im je sjedište i središte u Križevcima, gdje od 1777., nakon ukidanja Marčanske, djeluje Križevačka eparhija odnosno biskupija. (VL)