NAJDUŽE U DALMACIJI Građanin koji pokuca na vrata gruntovnice Općinskog suda u Starom Gradu na Hvaru sa zahtjevom za uknjižbu neke promjene nad nekretninom koju posjeduje čekat će rješenje po tom zahtjevu u prosjeku 356 dana
Taj isti zahtjev stanovniku Križevaca gruntovnica tamošnjeg Općinskog suda riješit će u prosjeku za samo jedan dan. Ovlašteni referent zaposlen u gruntovnici u Križevcima prima otprilike istu mjesečnu neto plaću kao i onaj zaposlen u gruntovnici Općinskog suda u Starome Gradu, između 4000 i 5500 kuna, ovisno o godinama staža jer su oba dio istog pravosudnog sustava.
Drastične razlike
Analiza koju je provelo Ministarstvo pravosuđa otkrila je drastične razlike u brzini kojom gruntovnice pri općinskim sudovima diljem Hrvatske rješavaju predmete.
Utvrđeno je da je čak devet od deset najsporijih gruntovnica u sklopu općinskih sudova na otocima i u priobalju, a izuzetak je samo jedan – onaj u ličkoj općini Gračac. Rekorder u sporom rješavanju predmeta je već spomenuta gruntovnica Općinskog suda u Starom Gradu na Hvaru, gdje se predmet rješava u prosjeku godinu dana.
Top deset gruntovnica
Na drugom mjestu neslavne ljestvice je gruntovnica Općinskog suda u Makarskoj, koja jedan predmet rješava u prosjeku 286 dana. Treći po neefikasnosti je zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Supetru na Braču, gdje se predmet rješava u prosjeku 237 dana. Gruntovnici Općinskog suda u Omišu za rješenje jednog predmeta treba 221 dan, u onoj u Solinu 181 dan, na općinskom sudu na Krku za to je potrebno 158 dana, gruntovnici Općinskog suda u Kaštel Lukšiću 148 dana, gruntovnici u Gračacu 145 dana, malološinjskoj 125 dana, a deseto mjesto na listi najsporiji drži gruntovnica Općinskog suda u Splitu, kojoj za rješavanje jednog predmeta u prosjeku treba 99 dana.
Nasuprot rekorderima u sporosti, deset najefikasnijih gruntovnica, koje predmet riješe u prosjeku za jedan dan, na općinskim je sudovima sjevernog i istočnog dijela Hrvatske. Rekorderi u učinkovitosti su gruntovnice općinskih sudova u Vinkovicima, Virovitici, Križevcima, Rovinju, Županji, Donjem Miholjcu, Ludbregu, Slatini, Čazmi i Orahovici.
U Ministarstvu pravosuđa nisu dali jednoznačan odgovor na pitanje zbog čega su razlike u obavljanju istog posla drastične. Istina je, objasnio nam je sugovornik iz Ministarstva pravosuđa, da postoje uočljive razlike u stručnoj spremi između, primjerice, referenata zagrebačke gruntovnice, kojih većina ima višu stručnu spremu, i referenata one makarske, čiji su referenti uglavnom srednje stručne spreme.
Dio razloga možda je i u tome, kaže naš sugovornik, što referenti zaposleni u dalmatinskim gruntovnicima nerijetko imaju i druge izvore prihoda osim plaće, kao što su prihodi od iznajmljvianja apartmana. Međutim, ovako velike razlike u efikasnosti rada gruntovnica u pojedinim dijelovima Hrvatske ne mogu se, tvrde u Ministarstvu pravosuđa, objasniti samo ljudskim faktorom.
Ministarska strategija
Hrvatska je kroz povijest bila u sastavu različitih država koje su imale različite sustave knjiženja vlasništva. U Međimurju je bio mađarski sustav knjiženja, u središnjoj Hrvatskoj austrijski, a u Dalmaciji talijanski i francuski, a sve je to naslijeđeno u knjigama gruntovnica. Najkompliciranije stanje je u Dalmaciji, koja je u povijesti bila najizloženija valovima iseljavanja stanovništva. Nije rijetkost da su kao vlasnici nekretnina i danas uknjiženi ljudi koji su se u Amerku ili Australiju iselili početkom 20. stoljeća.
Sve do 1990. ljudi u Hrvatskoj, ističe jedna od naših sugovornika iz zagrebačke gruntovnice, nisu toliko bili svjesni vlasništva. Nisu ga niti prijavljivali gruntovnicama jer bi u slučaju uknjižbe vlasništva nad nekretninama izgubili dječje doplatke i druga socijalna davanja.
Kako nesređene vlasničke knjige predstavljaju jedan od izvora korupcije, a i ozbiljna su prepreka trgovini nekretninama i investicijama, gotovo su svi ministri pravosuđa od 2000. do danas nastojali doskočiti tom problemu. Uvođenje prekovremenog i smjenskog rada nije urodilo znatnijim pomacima.
Aktualni ministar Orsat Miljenić odlučio se za drukčiji pristup. U svibnju ove godine pri Ministarstvu je oformljen specijalni tim zemljišno-knjižnih referenata, uglavnom iz zagrebačke gruntovnice, čija je zadaća očistiti najkritičnije gruntovnice u državi od nagomilanih predmeta. Prvi posao tog tima je čišćenje gruntovnice Općinskog suda u Makarskoj, koji je u svibnju ove godine, kad je tim počeo raditi na predmetima, imao 6649 neriješenih predmeta. Do danas je taj broj smanjen na 4275 predmeta, a u Ministarstvu procjenjuju da će do kraja godine makarska gruntovnica biti očišćena od starih predmeta. Pokaže li se model uspješnim, tim će se u prvoj polovici 2013. prihvatiti rješavanja starih predmeta u gruntovnici Općinskog suda u Supetru i na Krku.
Odred čistača
Tim referenata iz pulske gruntovnice trebao bi, doznajemo u Ministarstvu, rješavati nagomilane predmete gruntovnice u Starom Gradu na Hvaru, a referenti iz gruntovnice Općinskog suda u Rijeci trebali bi riješiti zaostale predmete u gruntovnici Općinskog suda u Malom Lošinju. Tim gruntovnice Općinskog suda u Zadru trebao bi riješiti stare predmete paške gruntovnice.
U Ministarstvu pravosuđa odlučili su formirati “odrede čistača” gruntovnica kako referenti iz najuspješnijih gruntovnica riješili zaostale predmete u onim najsporijima. (JL)
Križevci među najučinkovitijima
– Članak prepoznaje trud i zalaganje križevačke gruntovnice u odnosu na druge u Hrvatskoj, kratko se u redakciju nezavisnog križevačkog portala javio Darko Lugomer, upravitelj sudske pisarnice pri Općinskom sudu u Križevcima, informiravši nas o tekstovima na ovu temu objavljenim u Jutarnjem listu i Poslovnom dnevniku. (kž.info)
Komentari su zatvoreni.