KRIŽEVCI – Osmogodišnja Tina, sedmogodišnja Nena i dvogodišnji Stjepan djeca su Valentine Rogine iz Donjeg Cubinca koji bi uskoro mogli živjeti stotinjak metara od odbačenih hidrauličnih, kancerogenih ulja.
Upravo stoga, stanovnici prigradskih naselja Gornjeg i Donjeg Cubinca prošlog su se tjedna okupili u pokušaju zaustavljanja donošenja planirane izmjene urbanističkog plana uređenja gospodarske zone Cubinec. Ovom izmjenom bilo bi omogućeno odlaganje raznih vrsta otpada u gospodarskoj zoni Cubinec. Peticiju protiv te odluke potpisalo je oko 240 mještana, što je više od 90 posto tamošnjih stanovnika. Razlog zašto su se Cubinčani digli na noge je prijedlog gradske vlasti o kojem bi trebalo raspravljati skorašnje Gradsko vijeće o gradnji odlagališta opasnog i neopasnog otpada.
– Bojim se za zdravlje svoje djece koji će rasti uz takav otpad i tko zna koje će biti posljedice – rekla je Valentian Rogina. Kao i ostali mještani, tvrdi kako nije protiv razvoja gospodarske zone Cubinec, ali ne vidi zašto se treba razvijati u tom smjeru.
Odlaganje kancerogenih tvari
Kako stoji u predloženoj odluci, na građevnim česticama označenim oznakom C6 i C13 trenutno je dozvoljena gradnja građevina za privremeno skladištenje i obradu te upotrebu otpada, a želi se dozvoliti i privremeno skladištenje određenih vrsta opasnog i neopasnog otpada. Iza pobrojanih vrsta otpada, zapravo se krije mogućnost odlaganja metalnog, plastičnog i građevinskog otpada, stara vozila, razni ostaci iz uređaja za pročišćavanje otpada te otpadna hidraulična ulja, koja sadrže toksični PCB kemijski sastav. Upravo taj sastav često se povezuje s poremećajem reproduktivnih funkcija kod ljudi, poremećajem razvoja i neuroloških funkcija u novorođenčadi, a kronična izloženost tom spoju može dovesti do različitih oblica karcinoma.
Otpad 80 koraka od prve kuće
Parcele na kojima se želi dopustiti gradnja otpadnog dvorišta tek je osamdesetak metara udaljena od kuće Ane Sabo (70).
– Osim što je moj bunar 70 metara od područja gdje se planira odlaganje, 300 metara dalje je vodocrpilište, a 800 metara dalje glavni laboratorij za kontrolu mlijeka – rekla je Ana. Ona, ni ostali stanovnici Cubinca, ne bi saznali za spornu odluku, da 70-godišnja starica prije tjedan dana nije slučajno slušala radio u petak poslijepodne.
Tek usputno čula je najavu Branka Hrga, gradonačelnika Križevaca, da će se nešto graditi na spomenutim parcelama. Nekoliko dana kasnije upitala ga je putem radija o čemu se radi.
– Odgovorio mi je neka si sama provjerim kada već znam o čemu se radi. Otišla sam u Grad i tek onda ostala zbunjena – kazala je Ana Sabo. Tvrdi kako su je u Gradskoj upravi slali od jednog ureda do drugog, a da nije saznala gotovo ništa. Tjedan dana kasnije, Josip Švagelj, jedna od Aninih susjeda, pošao je s njom u Grad te su sve doznali. Zajedno s Katarinom Dubravec, Zdenkom Maksićem i Šteficom Kelim odlučili su ’dignuti’ selo na noge.
Bez obavijesti
U tome su uspjeli te su prošlog petka Gradu poslali svoje negativno očitovanje o prijedlogu, a sada se nadaju kako će se sve zaustaviti na Gradskom vijeću.
– Veliki je to rizik i opasno jer po zakonu takvo nešto ne smije biti 500 metara bliže od naselja, a osim toga bojimo se i za bunare – rekao je Marijan Vuković, nezavisni gradski vijećnik iz Cubinca, koji kaže kako ništa nije znao dok ga mještani nisu upozorili. Zbog svega, većina ogorčenih Cubinčana smatra kako im se nešto ovako opasnog htjelo uvesti u naselje ’na stražnja vrata’. Vuković napominje da će se boriti protiv donošenja takve odluke. (PL)
Komentari su zatvoreni.