Hrvatsko proljeće je bio politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio veća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije. Tako glasi najkraća definicija društvenih i političkih događaja koji su svoj vrhunac imali u demonstracijama raznorodnih slojeva društva, posebno kod studenata u tadašnjoj socijalističkoj Hrvatskoj.
I danas, četrdeset godina od tzv. MASPOK-a, pozornost izaziva širina podrške demonstrantima među stanovništvom, no “lome se i koplja” oko suštinskih motiva prosvjeda – jesu li oni bili nacionalistički, s natruhama šovinizma, ili su pak motivi prosvjednika i aktera pokreta bili istinski patriotski, sa željom za pravedn(ij)om raspodjelom (ekonomskih) dobara u zemlji te poboljšanjem kulturnog i političkog položaja jednog naroda?
Neke odgovore ponudit će tribina “Hrvatsko proljeće – četiri dekade kasnije”, na programu 7. festivala Culture Shock u četvrtak, 17. ožujka od 19:30 u Klubu kulture u Križevcima. Ulaz je slobodan, a rasprava, kao i dolazak križevačkih “proljećara” su poželjni!
Četiri desetljeća nakon masovnih političkih zbivanja koja su ostavila značajne posljedice na hrvatsko i jugoslavensko društvo 70-ih, ali i s utjecajem na 90-e godine prošloga stoljeća, kako je i zašto sve počelo, kako je završilo ili je moglo završiti, te što iz svega možemo naučiti, iznijet će povjesničar, novinar “Novog lista” i publicist Tihomir Ponoš, autor knjige “Na rubu revolucije – studenti ’71.”, te povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i publicist mr. sc. Hrvoje Klasić, autor knjige “Hrvatsko proljeće u Sisku” i suautor dokumentarne TV-serije “Hrvatsko proljeće”, prikazivane jesenas i zimus na Hrvatskoj televiziji.
Komentari su zatvoreni.