Admir Sinani novi predsjednik K.V.A.R.K.-a

Udruga “Kreativni veznik alternativnog razvoja kulture” (K.V.A.R.K.) održala je prošlu subotu u Klubu kulture u Križevcima redovnu godišnju izbornu skupštinu, u jedanaestoj godini djelovanja. Nakon mandata Nikole Pandurića, za novog predsjednika udruge jednoglasno je izabran Admir Sinani, a novi upravni odbor još čine: Krešimir Pavičić, Tomislav Jakopčić, Danijel Šaško i Martina Bujan Knapić. Sinani, koji posljednjih godina u Klubu kulture vodi glazbeni program i odnose s javnošću, za naredno mandatno razdoblje u e-intervjuu ekskluzivno za Križevci.info najavljuje, uz postojeće projekte i programe, i neke nove projektne aktivnosti K.V.A.R.K.-a na području nezavisne kulture i civilne scene uopće.

 

Sinani: Od vitalne važnosti za rad udruge nam je provođenje dosadašnjih projekata, a to su Program regionalnog razvoja i jačanja sposobnosti organizacija civilnoga društva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Program JAKO) te Klub kulture – kulturni i multimedijalni centar. Od ostalih projekata i dalje planiramo surađivati sa udrugom P.O.I.N.T. na partnerskom projektu Culture Shocku.
U 2011. godini planiramo ponovno pokrenuti nekadašnji časopis Zine urbane kulture (ZUK) u cilju stvaranja medijskog prostora za promociju same udruge i njenog rada kao i svih lokalnih aktera uključenih u kulturne politike i nezavisnu kulturnu scenu, sa željom promocije lokalnih umjetnika koji bi putem časopisa dobili svoju prvu šansu za javno istupanje na kulturnoj sceni. Također planiramo raspisati i nekoliko novih projekata. Prije svega, pogled nam seže prema europskim donatorima kao budućnosti koji nas čeka i koju treba iskoristiti.

O strategiji daljnjeg djelovanja K.V.A.R.K.-a…

Kao novi predsjednik, strateški bitnim za daljnji razvoj udruge želim istaknuti poziciju Kluba kulture, kulturnog i multimedijalnog centra u Križevcima koji je prošao kroz nekoliko modela rada i trenutno se nalazi u fazi tranzicije gdje su se nametnula određena pitanja koja su bitna za njegov daljnji rad i podizanje na novu organizacijsku razinu. Klub kulture proslavio je u 2010. pet godina rada i kroz svoju prošlost pokazao se kao polivalentan i multifunkcionalan prostor na više razina. Koristi se na svakodnevnoj bazi kao dnevni boravak sa 10 računala i besplatnim pristupom Internetu; kao ured za Program JAKO gdje zainteresirani akteri iz civilnog društva dolaze u potrazi za informacijama ili savjetovanjem; za kulturni i umjetnički program, za edukaciju i provođenje radionica.
Ključno pitanje koje se nameće nakon pet godina dokazivanja i mukotrpnog rada jest financiranje rada kluba. U podjeli proračunskih sredstava, većina novaca odlazi u kulturne institucije koje su u vlasništvu države ili gradova, bez obzira na kvalitetu njihovih projektnih prijedloga, to je zatvoreni i tradicionalni kanal koji nezavisnu kulturu doživljava kao amatersku i volontersku i samim time ona dobiva proračunske mrvice.

O nedostatku sustavne potpore radu Kluba kulture…

Nedostatak trajne i kvalitetnije potpore problem je na razini cijele Hrvatske, ali definitivno smatram da je došao trenutak da se Klub kulture konačno vrednuje prema svojoj učinkovitosti. Pokazali smo da imamo znanja i vještine za vođenje jednog takvog prostora, doveli smo na stotine umjetnika, kulturnjaka, poznatih lica na nacionalnoj razini, pratimo suvremene tekovine društva, postali smo kulturni pa i svojevrsni turistički brand u regiji jer dovodimo velik broj korisnika iz drugih gradova na naše programe. Klub kulture je postao ustanova koja je prerasla volonterizam i entuzijazam, on zahtijeva profesionalizaciju i zapošljavanje ljudskih resursa koji će osigurati nesmetan rad i još kvalitetniju produkciju, a nama se proračun smanjuje već drugu godinu zaredom, proračun koji je ionako nedovoljan i za programsku aktivnost, a kamoli za nešto više.
Ne želim nikoga prozivati, ali naš rad je javan i lako se može staviti na papir sve što smo napravili mi, a što su napravile ostale kultiurne ustanove u gradu koje imaju cijelu administraciju i ljudske resurse iza sebe. Pa recite, je li podjela sredstava poštena s obzirom na sve što je napravljeno?

To što mi dolazimo iz nezavisne kulture koja se percipira amaterskom nije opravdanje jer europske kulturne prakse kažu kako je upravo nezavisna scena dinamična, sklona kritičkom preispitavanju i stvaranju kvalitetnije društva, djeluje brzo i izravno na zajednicu. Znači, samo tražimo da se realno sagledaju činjenice, tko je što napravio, kako i sa čime.
Drugo pitanje koje namjeravamo pokrenuti jest radno vrijeme kluba vikendom koje nas ograničava u razvijanju klupskih aktivnosti. Naši korisnici zakinuti su za mnoštvo kulturnih događanja koje ne možemo realizirati i uskoro ćemo krenuti sa konkretnim preispitivanjem tog problema. Idemo sa činjenicama i djelima koja su iza nas, poštivat ćemo demokratsku praksu i proceduru pa se nadamo da imamo dobro uporište za produljivanjem radnog vremena vikendom.

O civilnoj sceni u Križevcima u odnosu na hrvatske prilike…

Civilna scena u Križevcima je oduvijek bila dobro organizirana, prisutna i na nacionalnoj razini, udruge rade i to je vidljivo i opipljivo. Civilno društvo je tu da sudjeluje u transparentnosti rada službenih organa, da ukazuje na nepravilnosti, obogaćuje društveni život i služi pojedincu ukoliko želi ostvariti svoje interese udruživanjem sa sebi sličnima. Imate primjer udruge invalida Križevaca koji su uspjeli pribaviti kombi vozilo upravo od iste zaklade koja je udruzi K.V.A.R.K omogućila uređenje prostora kluba, udruga P.O.I.N.T. provela je veliku inicijativu oko trgova što je također pohvalno za demokratske procese i sasvim legitimna mogućnost korištenja javnog i pravnog prostora za djelovanje. Znači, udruge rade i realno gledano – to je odlična stvar i dodatna vrijednost grada Križevaca i njegovih građana.