Kao izravna posljedica krivolova u posljednjih desetak godina prepolovio se broj srneće divljači na križevačkom području
U središtu gradu već godinu dana živi srna. Unutar kompleksa bivše vojarne smjestila se između raslinja, prilično je pitoma i ne čini se kao da je ovdje slučajno zalutala.
Kako je ova šumska životinja postala gradska miljenica, upitali smo Milana Podhraškog, predsjednika križevačkog Lovačkog društva Sveti Hubert.
– Srna je već duže vrijeme na tom području i dobro se snašla. Iako je teško sa sigurnošću utvrditi razlog njezinog preseljenja u središe grada najvjerojatnije je pobjegla pred sve većim pristustvom lovokradica u našim šumama – rekao je predsjednik križevačkih lovaca.
Ne bježe samo srne već i ostala divljač u središte grada i obližnje šumarke pritisnuta sve većim i nemilosrdnijim progonima krivolovaca.
– Gotovo 80 posto krivolova i onih koji ga čine ne otkrije se. Pronalaženje krivolovaca mukotrpan je posao, a često zahtijeva i višednevno stražarenje u šumi u nadi da će se netko pojaviti. Krivolovci obično za sobom ostave tragove i žičane zamke u koje se životinja ulovi pa se danima tako muči ako nitko ne dođe po nju – rekao je Podhraški.
Saznajemo i kako se sve češće u nedozvoljeni lov ide noću s vatrenim oružjem, najčešće malokalibarskim i onim koji je tiši kod pucanja, a krivolovci su i dobro opremljni prijenosnim akumulatorskim stanicama s halogenim svjetiljkama kojima zaslijepe životinje.
Kao izravna posljedica krivolova u posljednjih desetak godina prepolovio se broj srneće divljači na križevačkom području koja je najčešća meta lovokradica.
Mnogo nade u smanjenje ovakvih ilegalnih aktivnosti polaže se i u činjenicu kako otkriveni krivolovci sve češće umjesto blažih uvjetnih kazni dobivaju zatvorske.
Komentari su zatvoreni.