Križevačkim planinarima Samoborsko gorje zanimljivo je zbog svoje blizine i pristupačnosti te bogate planinarske ponude. Udaljeno tek nešto manje od sto kilometara od Križevaca pogodno je za izlete tokom cijele godine. Gusta mreža planinarskih puteva te dobra prometna povezanost omogućuju svakome da planira izlet prema vlastitim mogućnostima i sklonostima. Dakako, najzanimljivija početna točka je Samobor. U samom centru grada nalazi se muzej koji između ostalog čuva vrijedne dokumente iz planinarske povijesti pa tako i originalnu dokumentaciju o osnivanju planinarskog društva Kalnik koje ove godine slavi 85 godina postojanja.
Samoborsko gorje povijesno je zanimljivo i zbog činjenice da je tamo organiziran prvi službeni planinarski izlet u jugoistočnoj Europi kojeg je 1875. godine organiziralo prvo planinarsko društvo u Hrvatskoj «Hrvatsko planinsko družtvo» čime su Hrvati postali deveti narod svijeta koji se počeo organizirano baviti planinarstvom. Taj prvi izlet bio je organiziran upravo na Ošrc koji je prošlog vikenda bio naše odredište na izletu u Samoborsko gorje. Za razliku od ovog povijesnog izleta naša trasa uspona bila je malo drugačija.
Krenuli smo od planinarskog doma Šoićeva kuća (385 m) prema najvišem vrhu Samoborskog gorja Japetiću (879 m). Blaža varijanta uspona vodi od doma desno preko livada, dok smo mi išli strmijom i kraćom stazom preko prijevoja Velika vrata (580 m). Na vrhu Japetiću nalazi se 12 metarska željezna piramida koju je HPD Japetić 1960. godine prenijelo sa Sljemena, a sa koje se pružaju prekrasni vidici prema Zagrebu i Medvednici, Samoborskom gorju, Kleku, planinama Hrvatskog zagorja i za vedrih dana sve do slovenskih alpa. U neposrednoj blizini vrha nalazi se planinarski dom Žitnica (815 m) koji je već više od pola godine zatvoren. Nadamo se samo da će ubrzo srediti svu potrebnu papirologiju kako bi se taj uvijek rado posjećivan dom ponovno vratio u funkciju.
Od planinarskog doma potrebno se vratiti dio puta do prijevoja Velika vrata odakle kreće staza prema Oštrcu preko vrha Stražnika (706 m). Staza prolazi hrptom i pruža prekrasne vidike na Samoborsko gorje.
.jpg)
Oštrc (752 m) je vrh izrazito strmih padina iz kojih mjestimice izviruju stijene pa podsjeća na alpske vrhunce. Strme padine znaju biti prilično opasne jer u slučaju otklizavanja, a naročito zimi posljedice mogu biti pogubne. U blizini doma nalazi se 15 metara visoka stijena Flinka koji služi kao alpinističko vježbalište. Na samom vrhu nalazi se veliki križ, a podno vrha smjestio se planinarski dom Željezničar.
Hrvatsko planinarsko društvo Željezničar održava godišnje dva pohoda na Oštrc, noćni u mjesecu prosincu na kojem sudionici dobivaju baklje s kojima se iz Ruda uspinju do doma te jesenski u vikendu najbližem 5. listopadu povodom dana HPD Željezničar. Pored toga zanimljiva je planinarska obilaznica Četiri godišnja doba na Oštrcu. U dnevnik obilaznice potrebno je utisnuti pečate svih četiriju godišnjih doba i jednog pohoda na Oštrc što potiče planinare da barem jednom u svako godišnje doba posjete Oštrc i sudjeluju na jednom pohodu. Kao nagrada dobiva se značka u obliku zelenog šeširića koji podsjeća na prepoznatljivu siluetu Oštrca.
Našu kružnu turu završili smo direktnim silaskom od planinarskog doma Željezničar do Šoićeve kuće. Staza je mjestimice vrlo strma, a zbog ugaženog snijega stvorila se ledena podloga tako da je bio potreban oprez.
Komentari su zatvoreni.