Oštri javni istupi križevačkog gradonačelnika Branka Hrga u posljednjih su nekoliko dana izneseni u javnost na službenim stranicama www.krizevci.hr te u eteru Radio Križevaca na račun arhitekta Božidara Poljaka, pripadnika građanske inicijative „Ne križaj Križevce!“ koja cilja na odgodu za sutra najavljenog početka radova na preuređenju središnjih gradskih trgova Antuna Nemčića i Josipa Jurja Strossmayera. Portal Križevci.info donosi intervju s Poljakom o kvaliteti odabranog rješenja za nove trgove te samoj natječajnoj proceduri za idejno rješenje koju je pokrenulo poglavarstvo Grada Križevaca još 2005. godine. Iako izrada projekta za obnovu trgova traje već preko dvije i pol godine, Poljak tvrdi da su javnost i struka premalo upoznati sa svim detaljima, među kojima su neki vrlo sporni i predstavljaju protuzakonitu praksu.
KŽ.INFO: Gospodine Poljak, gradonačelnik Hrg Vas je u svojem ovotjednom radijskom istupu spominjao u negativnom kontekstu kao predvodnika „projekta destrukcije“, čak Vam zamjera što stanujete u drugoj jedinici lokalne samouprave (Sv. Petar Orehovec, op.a.), a kao član „tzv. građanske inicijative“ se miješate u realizaciju projekta preuređenja gradskih trgova. Što kažete na to i otkud motivacija za ovakvom inicijativom?
BP: Namjera inicijative, pa tako niti moja, nije destruktivnog tipa. Cilj je odgoda radova na obnovi trgova, a ne obustavljanje tog projekta. Naravno da je najprije potrebno učiniti sve predradnje kako ne bi došlo do devastacije kulturnog naslijeđa grada Križevaca. Bez obzira na administrativnu podjelu općina, još uvijek smatram da Sv. Petar Orehovec gravitira prema Križevcima, pa tako i stanovnici Križevaca ne gravitiraju prema Orehovcu nego obrnuto. Iako, moram priznati, bio bih ugodno iznenađen da netko od Križevčana primijeti npr. javne radove u zaštićenoj jezgri Orehovca koji se izvode bez sudjelovanja građana, bez građevinskih dozvola, a sve suprotno prostornom planu! No, kad bismo baš analizirali korijene, i gradonačelniku i meni bi ih se moglo locirati u istom potkalničkom selu.
Osim što sam dio mladosti školujući se proveo u Križevcima, više stručnih radova kroz studij arhitekture izradio sam upravo za centralne prostore grada te su mi Križevci, s vrijednostima koje ima malo koji grad kontinentalne Hrvatske, prirasli srcu. Stoga je motivacija za pokretanje inicijative očuvanje vrijednosti prostora trgova koja se ne može očitati samo iz trenutnog stanja na trgovima.
KŽ.INFO: Generacija smo, pa predlažem da prijeđemo na „ti“. Tvoje je idejno rješenje obnove Nemčića i Strossa završilo četvrto na natječaju, prva tri su nagrađena i otkupljena od strane Grada Križevaca (za ukupnu svotu od 55 tisuća kuna neto, op.a.), a peto i šesto su kao preradikalna otklonjena iz užeg izbora. Kako to da je jedino tvojem projektu konzervatorica iz ocjenjivačkog suda dala u potpunosti pozitivno mišljenje?
BP: Natječaj je iznjedrio rezultate kako navodiš i kakvi su vidljivi na prezentiranom rješenju. Činjenica je također da u tijeku odabira sve strane nisu uspjele usuglasiti stavove oko izbora rješenja za izvedbu. Pojedinci i/ili grupe unutar žirija su imali različite kriterije za odabir rješenja, koje prema njihovim stručnim ili laičkim mišljenjima zadovoljavaju uvjete zadane u natječaju ili pak neke naknadno formirane stavove. Tako je sa stajališta konzervatora moje predloženo rješenje zadovoljilo uvjete propisane natječajnim programom. Kako druga rješenja nisam bio u mogućnosti vidjeti, jer nisu dostupna javnosti, ne mogu reći jesu li i ona u tom smislu zadovoljila. Međutim, iz očitovanja žirija o radovima se može zaključiti da ostali radovi nisu sukladni s uvjetom poštivanja postojeće i povijesno utvrđene gradske matrice, što je više nego očito u pobjedničkom rješenju koje je tek djelomično dostupno javnosti.
KŽ.INFO: Dakle, ukazuješ da je bilo propusta u natječajnoj proceduri. Evo, i sam gradonačelnik ti predbacuje sukob interesa, jer tvoj rad nije prošao na natječaju. Zašto javna reakcija tek sada (prvi letak inicijative je pušten u javnost 7.7.2008. godine, op.a.), nije li bilo dovoljno vremena za žalbu?
BP: Arhitektonski natječaj je uvelike sličan sportskom natjecanju – bolji pobjeđuje. Ponekad i uz sudačku pomoć. No, treba imati povjerenja i u suca. K tome su arhitekti koji su dobili natječaj kolege i po struci i po generaciji s istog sveučilišta, što je i razlog više da se bliskim kolegama ne umanjuje vrijednost njihovog rada, a nije niti uobičajeno žaliti se na rezultate natječaja. Kako osim pismenog obrazloženja nisam imao mogućnost upoznati ostale radove, pa tako niti prvonagrađeni, nije postojala osnova za protivljenje rezultatima natječaja. Napominjem da natjecatelji nisu bili obaviješteni niti o izložbi radova dok ista nije prošla, a na usmeni zahtjev za uvid u radove bio sam preusmjeren od strane gradonačelnika te odbijen od strane pročelnika gradskog odjela za stambeno-komunalne djelatnosti. Idejno rješenje javno je prezentirano tek početkom ove godine te me je i više nego iznenadilo. Tada sam uvidio da rješenje koje se namjerava izgraditi nije adekvatno po mnogim kriterijima urbanističko-arhitektonske struke. Tu je srušeno moje povjerenje u odluku žirija, ali je i sagrađen stav za nužnost obrane kulturnog dostojanstva prostora grada Križevaca.
Sama inicijativa za spas centralnog gradskog prostora je, međutim, proizašla iz nespremnosti gradske vlasti na uspostavljanje bilo kakvog dijaloga i informiranja o javnom projektu uređenja trgova. Nakon upućivanja službenih dopisa građana te konačno i molbe Udruženja hrvatskih arhitekata za uvidom u projekt, gradska vlast nije reagirala. Također se vlast ni nakon javne prezentacije projekta u siječnju ove godine, gdje su građani naveli niz primjedbi na projekt, nije osvrtala. Uz nemogućnost ostvarivanja dijaloga je, na žalost, preostalo samo obratiti se vlasti putem javnosti, a hoće li se i odazvati je na njima. Inicijativa se nije mogla javno pokrenuti bez potvrde mjerodavnih neovisnih stručnjaka, a za ishođenje takvih mišljenja je bilo potrebno vrijeme.
KŽ.INFO: Iz zapisnika zaključne sjednice članova ocjenjivačkog suda vidi se da je konačan izbor nagrađenih projekata potpisala samo jedna osoba arhitektonske struke iz žirija, dok je druga arhitektica dala izdvojeno stručno mišljenje, a treći arhitekt je jednostavno nestao s popisa članova žirija. Kakva je uobičajena praksa kod provedbe ovakvih velikih javnih natječaja?
BP: Uobičajena praksa je da su svi žiratori iz arhitektonske struke. Kod natječaja koje iniciraju privatni investitori ili lokalne samouprave manjih sredina je jedan član najčešće njihov predstavnik koji nije nužno iz arhitektonske struke. U natječaju za trgove veliki otklon od uobičajene prakse kod provođenja natječaja za slične projekte koje provode etablirane organizacije smatram nedostatkom.
KŽ.INFO: Bio si na javnoj raspravi o novim trgovima sredinom siječnja ove godine. Kakvo ti se čini izabrano rješenje obnove trgova? Koliko se dalo vidjeti iz grafičkih priloga sa službenih stranica Grada, sa Strossa će se ukloniti dosta zelenih površina i tradicionalni bunar, postaviti paviljon s pozornicom.
BP: Stručno mišljenje o prezentiranom idejnom rješenju je poprilično opširna tema, ali ću navesti nekoliko opaski. U natječajnom programu je jedan od osnovnih zahtjeva formiranje prostora za javna okupljanja kao centralni prostor gradskog života, a izabranim riješenjem se formira ploha u nagibu omeđena barijerama što nisu pretpostavke za stvaranje prostora na kojem se ljudi rado zadržavaju. Ne poštuju se tradicionalni elementi u prostoru kao što su vrijedno visoko zelenilo, drvoredi, bunar, karakter prostora i osnovna forma gradske matrice, a u prostor se uključuju novi elementi kao što su velike denivelacije, vrtuljak, zakrivljene forme, paviljon, park osjeta i drugi, bez opravdanja, a neki i na neprimjeren način. Svakako se može reći da rješenje donosi upitnu funkcionalnost koja negira Križevce kao povijesni grad s tradicijom kulture.
O svemu sam uputio dopis sa stručnim mišljenjem, no odgovor nisam dobio. Primjedbe iznešene na javnoj raspravi nisu shvaćene na stručnoj razini jer stručnih predstavnika iz gradske uprave nije bilo, a laička obrazloženja su bila bez opravdanih osnova.
KŽ.INFO: Iz gradske uprave najavljuju opterećenje gradskog proračuna zbog projekta obnove ove i naredne dvije godine s najmanje 12 milijuna kuna. Smatraš li to opravdano visokim troškovima, treba li to danas Križevcima?
BP: Predviđeni troškovi za uređenje trgova su realni ili čak podcijenjeni, pa će zasigurno i rasti. Kvaliteta radova i izrađenih detalja uvelike može utjecati na cijenu, a spretnost izvođača da niskom cijenom dobije posao izvedbe radova te potom uštedi može utjecati na kvalitetu što, na žalost, nije neuobičajena pojava i diljem domovine.
Razina trenutnog uređenja trgova kao i funkcionalnost za suvremene potrebe je izuzetno niska, a ovome gradu jesu potrebni i reprezentativni prostori. Teško je reći je li gradu potrebnija neka sportska dvorana, vrtić, novi centar, usporedna obilaznica ili pak koji drugi projekt, ali neke odluke jednostavno treba donijeti i projekte ostvariti, no strogo u zakonskim okvirima i uz sudjelovanje i nadzor struke.
KŽ.INFO: S obzirom na ovdje iznesene detalje, čudi kako se nitko od struke već do sada nije pojavio u javnosti s primjedbama. Koji bi bio razlog tome? Ima li još zahvata na trgovima koje smatraš spornim?
BP: Začuđujuće je što na prezentaciji idejnog rješenja nije bilo nikoga od kolega iz struke osim prezentera vlastitog idejnog rješenja. Također su samo dva rada za izradu natječaja pristigla od strane domaćih arhitekata koji i ne djeluju na području grada, što je također pokazatelj interesa struke iz lokalne sredine za predmetnu temu. Očitovanje o rješenju domaćim arhitektima može biti otežavajuća okolnost s obzirom da je gradska vlast u svakoj sredini veliki investor te se u proturječju njima mogu izgubiti poslovi. Međutim, moral i etika struke nalaže da osobni interes ne može biti ispred interesa struke i zajednice. Također je u malome gradu moguć i objektivan problem stvaranja loše reputacije što nije dobro za poslovanje.
KŽ.INFO: Može li se sad, kad građevinski radovi na trgovima tek što nisu započeli, pozvati neko nezavisno stručno povjerenstvo na evaluaciju projekta, možda iz Udruženja hrvatskih arhitekata? To želi postići i građanska inicijativa „Ne križaj Križevce!“
BP: Smatram da je evaluacija projekta od nezavisnih stručnjaka nužna za slučaj trgova u Križevcima. Međutim, ovdje nastali problem dolazi od samog investitora, Grada Križevaca, koji već pristupom u provođenju natječaja pokazuje nespremnost za suradnju sa strukom mjerodavnom za oblikovanje prostora grada. Činjenica je da se u gradskom prostoru intervencije ovakvih razmjera rade svakih 50 ili čak 100 godina, ako i ne spomenemo veličinu investicije, pa je stoga izuzetno važno promišljeno krenuti u takvu akciju. Urbanističko-arhitektonska struka može dati svoje stručno mišljenje, ali provedba projekta opet ostaje na gradskoj upravi kojoj usmjerenje mogu dati jedino građani.
KŽ.INFO: Koji su daljnji planovi inicijative „Ne križaj Križevce" kako bi se građanima pružilo što više informacija o planu za uređenje trgova i koje posljedice to može donijeti? Jer, možemo se složiti, nove trgove će koristiti generacije iza nas.
BP: Informiranje građana o obnovi trgova je nužno za razumijevanje problematike koju predviđeni projekt donosi. Tu je potrebno uključiti križevačku širu i stručnu javnost te vanjske specijaliste kako bi se razjasnile prednosti i nedostaci u predloženom projektu. Javna tribina se je na primjeru predstavljanja projekta pokazala dobrim načinom informiranja građana i izražavanja stavova, no neophodna su i mišljenja većeg broja stručnjaka, kako iz redova građana, tako i od strane gradske vlasti.
Ukoliko se pokaže sluha za negativna mišljenja nezavisnih i domaćih stručnjaka o projektu, potrebno je revidirati provedeni natječaj. Mogući načini su formiranje novog i stručnog žirija prema pravilniku o natječajima s područja arhitekture i urbanizma koji će ponovno ocijeniti postojeća idejna rješenja. Bolji je način provesti sasvim novi natječaj za koji je onda potrebno prema mišljenjima građana, a i stručnjaka, prvotno izraditi prometnu studiju, konzervatorsku studiju te rješenje uređenja šireg područja centra grada (što je tema za dodatni natječaj) nakon čega može uslijediti natječaj za uređenje trgova. Međutim, po ovom pitanju je mjerodavno mišljenje organizacija koje se bave provođenjem natječaja. Takav postupak bi odgodio trenutnu obnovu trgova, ali bi zasigurno donio kvalitetna rješenja trgova koji trebaju služiti još mnogim generacijama Križevčana.
Komentari su zatvoreni.