Potaknut aktualnom temom uređenja križevačkih centralnih gradskih prostora, donosim isječak iz stručnog rada izrađenog 2003. g. pri Katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Saznanja stečena nakon izrade rada nisu unesena u tekst te je time zadržana njegova izvornost, a dodane su stare fotografije iz osobne zbirke. Članak donosi podatke o razvoju prostora grada, kratak opis trgova Antuna Nemčića i J.J. Strossmayera te sažetak iz kojeg se iščitava dio vrijednosti ovih prostora.
Vjerujem da će podastrti podaci poslužiti zainteresiranom čitatelju kao podloga za usporedbu današnjeg vremena i njegovih osobitosti te nastojanja s prošlim vremenima koja su formirala i koristila ovaj prostor.
POVIJESNI PODACI O RAZVOJU GRADA
Križevci se spominju od kraja 12. st., a 1209.g se navodi "križevačko mjesto". Od 1223. g. u dokumente dolazi križevački kastrum. Gornji grad Križevac je osnovan 1252. g., a kasnije Donji grad Križevac. Poslije 1405. g. sagrađeno je utvrđenje oko Donjeg Križevca. Na planu novijeg utvrđenja se vidi i kvadratično utvrđenje kod crkve sv. Križa (spominje se od 1326. g., južni portal iz 13/14. st.). Početkom 14. st. se spominje i samostan na mjestu današnje grkokatoličke biskupije. U to vrijeme se formira i glavna gradska os kroz trg J. J. Strossmayera i Zakmardijevu ulicu.
U Donjem Križevcu se obnavlja bastion te se taj dio grada zgušnjava dok Gornji Križevac zadržava linearni tip. Donji je grad 1405. g. dobio od kralja Sigismunda privilegiju kojom su građani grada izjednačeni s građanima Budima, a još veće značenje je gradu pridao dozvolom za utvrđenje. Utvrde su izmjenjene u 16., a srušene u 19. st.. To je bilo vjerojatno drveno pravokutno izduženo (sjever-jug) utvrđenje s četiri kule na uglovima. Tada glavni trg zamjenjuje široka središnja ulica, a župna crkva ostaje izvan gradskih zidina. Značenje Križevac opada u 15. st. gubitkom Dalmacije (i smanjenjem važnosti njegovog prometnog značaja). Također su 1476. g. Križevci popaljeni u napadu Turaka.
Početkom 16. st. se stanje u gradu postepeno normalizira da bi se spaljivanjem Gornjeg grada 1539. i približavanjem Turske granice gradu 1552. g. desila prekretnica u gradskom razvoju. Grad je u tom razdoblju bio pogođen kugom i požarom. Nakon prestanka izravne Turske opasnosti se u gradu javljaju sukobi između vojne vlasti i građanstva koji traju do odlaska vojske u 18. st. U 17. st. se vraćaju franjevci a dolaze i pavlini. Osamnaesto je stoljeće u Križevcima doba ponovnog prosperiteta kada se Gornji i Donji Križevac ujedinjuju. Tada se u gradu javlja i masovnija barokna izgradnja.
Odseljenjem vojne uprave u Bjelovar 1757. Križevci ponovno gube na važnosti da bi ga 1775. g. uništio i požar. U 17. i 18. st.. U gradu nastaje niz ulica i kapela, a naseljuju se područja uz prometnice prema Bjelovaru, Koprivnici i Zagrebu. U to doba je reguliran i sjeverni dio gornjeg grada – ulica Franje Markovića, a gradi se i veći broj palača. Godine 1786. dolazi do ukinuća redova što gradu nanosi veliki udarac. Ponovo je grad 1808. pa 1824. g. uništen požarom nakon čega izgradnja od opeke ulazi i u skromnu građansku gradnju. Nova škola je sagrađena 1853-56. g., a 1852. g. se ruše gradska vrata čime je grad ponovo povezan u jedinstvenu cjelinu.
Početkom 20. st. je grad imao samo 3500 stanovnika, ali se kvaliteta života neprestano povećavala. Uređenje grada se na prelazu stoljeća prilagođava novosagrađenoj željeznici, a oslanja se na moderna rješenja razvijenih europskih gradova. Uočava se potreba za reprezentativnim oblikovanjem grada. Izgradnjom snažnih uglovnica se naglašava blokovska izgradnja, a slobodne površine dobivaju bogata hortikulturna rješenja. Grad se sve više razvijao prema jugu gdje je smještena i željeznička postaja.
Građevni red su Križevci dobili 1876. g. Izgrađuje se plinovod za rasvjetu, vodovod i kanalizacija. Urbanistički plan iz 1962. g. je usmjeravao izgradnju 20-ak godina da bi 1980. g. bili izrađeni novi razvojni planovi. Križevci još nisu ispunili prostor predviđen planom iz 19. st. Danas su uvelike orijentirani prema Zagrebu u čijoj su i blizini. U novije vrijeme se Križevce identificira i kao grad ladanjskog stanovanja nadomak glavnog grada sa mnogo zelenila i vrlo jakog, kroz povijest utvrđenog urbaniteta.
PERIVOJNI TRG ANTUNA NEMČIĆA
Perivojni trg Antuna Nemčića se nalazi u centralnom dijelu grada, a zapadno od glavne gradske osi koja se proteže u smjeru sjever-jug. Svojim parkovnim dijelom na sjeveru i slobodnom površinom na južnom i zapadnom dijelu čini glavni gradski trg. O njemu nisu pronađeni točni podaci o nastanku, ali se sa određenom sigurnošću može pretpostaviti da je nastao krajem 19. st. u vremenu kada su se u gradu izvršavale velike promjene na temu vizualne prezentacije gradskih prostora. Plan za ovo poboljšanje je bio izrađen (Juraj Auguštin, 1867. g.) u sklopu višeg plana za uređenje gradova kroz koje prolazi novosagrađena pruga (Budimpešta-Zagreb). Kako nema podataka o nastanku tako niti o eventualnom razvitku i oblikovnim promjenama u parku, no one se mogu uočiti na starijim fotografijama.
Danas je on većim dijelom pokriven travnatom površinom ispresijecanom stazama s asfaltnom završnom obradom kao i južni dio trga. U centralnom se dijelu ispred spomenika (biste) Antunu Nemčiću nalaze cvijetni nasadi. S istoka, zapada i sjevera je ograničen živicama, a određuju ga drvoredi, istočno i zapadno s klupama, od kojih je onaj na istočnoj strani zaštićen. U središnjem se dijelu nalaze grupacije grmlja i pojedinačno drveće. Na sjevernom dijelu dominira drveće, a granicu parka određuje sabornica, jedna od najstarijih zgrada u Križevcima.
PERIVOJNI TRG J.J. STROSSMAYERA
Perivojni trg Josipa Juraja Strossmayera se nalazi u centralnom dijelu grada, a istočno od glavne gradske osi koja se proteže u smjeru sjever-jug. O njemu nisu pronađeni podaci o nastanku, ali se s određenom sigurnošću može pretpostaviti da je nastao krajem 19. st. u vremenu kada su se u gradu izvršavale velike promjene na temu vizualne prezentacije gradskih prostora. Plan za ovo poboljšanje je bio izrađen u sklopu višeg plana za uređenje gradova kroz koje prolazi novosagrađena pruga (Budimpešta-Zagreb).
Zatravljena površina parka je ispresijecana stazama pokrivenim sitnim bijelim šljunkom. U središnjem dijelu parka se nalazi zdenac, koji možemo naći u svim starijim dijelovima grada na javnim površinama. Zasađen je nepravilno raspoređenim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem te pojedinačnim grmovima u parteru. Trg je tlocrta oblika trokuta, a formiran je kasnijim uređenjem prostora nastalog proširenjem prometnica što je trg tipičan za kontinentalnu Hrvatsku iz vremena baroka. Proširenje je nastalo razilaženjem prometnice koja je nadolazila s juga i cijepala se na dio koji je prolazio kroz grad unutar gradskih zidina i prometnicu istočno od centra, van bedema.
SAŽETAK
Povijesnim razvojem grada se u Križevcima paralelno razvijala i kultura parkova. Nakon rušenja gradskih zidina već se u samim počecima razvoja grada izvan zidina njihovi se ostaci koriste za uređenje parka. Isto se tako uređuju i drugi parkovi te sade drvoredi. Kasnije se potaknuto izgradnjom pruge koja prolazi kroz Križevce uređuju mnogi gradski perivojni trgovi među kojima je i glavni gradski trg, Trg Antuna Nemčića. Kasnije se za potrebe novosnovane više poljoprivredne škole u Križevcima uređuje perivoj ispred zgrade učilišta. Danas (2003. g.) to je najvredniji primjerak parkovne arhitekture u Križevcima. Spomenuti perivoj je 1971. g. proglašen spomenikom parkovne arhitekture čime postaje jedan od značajnijih parkova u regiji.
Ovakav povijesni razvoj je dao Križevcima niz hortikulturno i parkovno uređenih javnih gradskih prostora. Parkovi identificiraju prostor današnjeg gradskog centra, ali i prilaznih aleja. Brojem, kvalitetom i raznolikošću parkova koje Križevci danas imaju, može ih se s obzirom na veličinu smjestiti među važnije gradove u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Komentari su zatvoreni.