Iza pozivnog znaka 9A1CBV čut ćete radioamatere iz Križevaca, članove Radio kluba koji je 22. siječnja ove godine obilježio 40 godina neprekidnoga rada. Jedan od prvih radijskih amatera na osnivačkoj skupštini Kluba, održanoj u nekadašnjem prostoru Zavoda za zapošljavanje (ulaz do crkve sv. Ane) 22.1. 1968. bio je i danas (radio)aktivni Stjepan Jembrek. Popularni Štef, nadaleko poznat po nadimku Antena zbog iskustva u penjanju i postavljanju raznih vrsta antena na krovove, prisjeća se da je ondje neko vrijeme bilo i sjedište Kluba, koji je kasnije preseljen na kat Doma mladih (sinagoga) gdje je i danas.
Štef napominje da je i prije 1968. kratko djelovao Radio klub, no tek je te godine formalno osnovan. Članovi su se okupili radi bavljenja radiotehnikom i elektronikom, prvi predsjednik bio im je Rudolf Doskočil, a krajem svibnja 1968. nabavili su prvu UKV radiopostaju snage 25 vata te dobili pozivni znak YU2CBV. Odmah su krenuli i s natjecanjima i komunikacijom s cijelim svijetom putem radijskih valova. Dugo je osnova povezivanja i, suvremenim rječnikom rečeno, chatanja s ostatkom svijeta, bila morseova abeceda uz koju su se služili i posebnim radioamaterskim kraticama, objašnjava Štef.
Njega je u početku zanimala UKV tehnika, dok je potom zajašio i srednje valove. Ističe da su se križevački radioamateri rano shvatili važnost digitalnog prijenosa podataka pa su prvi digitalni repetitor postavili već 1988. godine. Nekada je radioamaterstvo bilo vrlo raširena aktivnost i hobi kojemu su hrlili mnogi mladi ljudi, pa se tako, navodi Jembrek, "sedamdesetih godina na jedan tečaj javilo oko 150 ljudi, od čega 30 žena, i svi su željeli mikrofon u ruke i slušalice na uši."
Radioamateri su se družili s kolegama iz cijeloga svijeta, čuli se s ljudima sa svih kontinenata i tako bili radijski umreženi. Križevčani su nastupali i na međunarodnim natjecanjima. U sobi Radio kluba na katu Doma mladih kao da plovimo kroz epohe tehno-povijesti – police su pune radijskih stanica, uređaja starih 30, 20, 10 godina, sve do osobnog računala s Internetom, kojim se radioamateri služe u kombinaciji s kratkovalnim primopredajnikom.
Naši radioamateri dali su veliki obol i u ratnim zbivanjima početkom devedesetih, šaljući signale ljudima na bojišnicu i apele za pomoć u svijet. Nekad vrlo popularna natjecanja u ARG-u (amaterskoj radiogoniometriji) u Križevcima su značila da se po ulicama moglo vidjeti mlade ljude kako posebnim uređajima love tzv. lisice. Zadnje veće natjecanje u ARG-u u našem kraju zbilo se kod Zaistovca i Kapele 1998. uz nastup ‘lovaca’ iz Hrvatske, Slovačke i Slovenije, a na sjevernoj strani Kalnika 1999. bilo je i Svjetsko prvenstvo.
Štef nikad nije bio predsjednik Radiokluba Križevci, skromno će reći – "uvijek samo član ili član Upravnog odbora", a danas su od ljudi iz prvog KŽ-radijskog doba uz njega ostali tek Željko Belaj i Anton Beti. Klub je svojevremeno imao preko stotinu članova, danas ih je četrdesetak, ali tek je pola aktivnih.
Radioamaterstvo je unatoč velikim tehnološkim promjenama i dalje frekventno te se njegovi križevački poklonici nadaju da će u novom tisućljeću imati dobar i kvalitetan prijem. Ponosni su što je njihov radio klub zapravo temelj tehničke kulture u gradu pod Kalnikom.
Komentari su zatvoreni.