MARKO KRIŽEVČANIN Majčine suze i nevjerica ponosna oca
Kad je vrijeme iscurilo, a naši košarkaši poletjeli u zagrljaj, mir sela Podgajec nedaleko od Križevaca prekinuo je usklik oduševljenja. Miri Tomas, Markovoj majci, tekle su suze. Od trenutka kad je trica njezina sina ušla kroz obruč do završetka utakmice.
Posebno motiviran
”Ja nisam skakao dok nije završila utakmica, a žena ko žena, nije mogla suzdržati emocije,” prepričao je Ante Tomas, Markov otac.
Vikendica u Podgajcu i društvo samo najbližih uvijek su idealan ambijent za gledanje utakmica u kojima igra sin.
”Imam svoj način proživljavanja takvih trenutaka – ne pričam puno, čuju se samo psovke ako nešto ne ide kako mislim da bi trebalo. A kad je Marko pogodio onu tricu, isprva nisam shvatio da je koš, bojao sam se da je sudac nešto dosudio!” pričao je Ante vozeći se prema zračnoj luci odakle je otputovao u Madrid.
”Pogledat ću sve utakmice drugoga kruga, potom se moram vratiti. A onda, ako Bog da, ponovno odlazim na finale!” dodao je.
Sin mu se javio brzo nakon susreta.
”To uvijek čine i Ivan i on. Bio je sretan, ali bez eksplozije emocija i euforije. Da, i čini mi se da je bio posebno motiviran. Nije zaboravio Beograd, a u Španjolskoj i Realu, iako ga cijene, ne drže do njega koliko bi trebali. Bez razloga koči se njegov napadački potencijal. U srijedu je pokazao koliko je dobar i da reprezentacija ne može bez njega”, smatra Ante.
Brojne čestitke
Marko Križevčanin na parketu potvrđuje očeve riječi.
”Nakon susreta zavladala je ludnica, svi su zvali, slali poruke, evo ni dosad ih nisam uspio sve pročitati! Ma, imam novi mobitel, još se i ne snalazim. A poruke samo dolaze…”
Komentari su zatvoreni.