Ekološki otisak naslov je tribine koja je jučer održana u Klubu kulture u sklopu festivala Culture Shock.
Gost tribine bio je magistar društvenih znanosti Dražen Šimleša, mladi znanstvenik na polju ekologije, zaposlen na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Na početku svoga izlaganja objasnio je što je to ekološki otisak rekavši da je to „zemlja i voda potrebna da se održi životni stil određene populacije uz korištenje prevladavajuće tehnologije.“ Kao razlog zašto se počeo baviti time ,naveo je „što se ekološki otisak iskristalizirao kao najbolji indikator koji mjeri naš odnos prema okolišu, ali i prema nama samima.“
Računajući ekološki otisak u hektarima, što je globalno prihvaćena jedinica, svi bismo trebali zadovoljiti potrebe na 1.8 hektara, dok mi u ovom trenutku trošimo 2.2 hektara.
Nadovezujući se na to, napomenuo je i kako prosječni stanovnik Sjedinjenih Američkih Država ima ekološki otisak od 10 hektara, što je pet puta više od globalnog prosjeka, te kada bi htjeli živjeti kao prosječna osoba u SAD-u trebalo bi nam preko pet planeta da zadovoljimo svoje potrebe na način na koji ih oni zadovoljavaju. Dok s druge strane, kako je naveo, kada bi živjeli kao prosječan stanovnik Kine ne bi potrošili ni jednu cijelu planetu.
Od svih komponenti koje računamo unutar ekološkog otiska koji najviše utječu, dvije su ključne stvari: iskorištavanje i potrošnja fosilnih goriva, te proizvodnja hrane. Upozorio je kako biokapacitet prirode, okoliša, planete sve više smanjuje, a mi ga trošimo sve više. SAD i Europa su ti koji najviše troše, najvećim dijelom iscrpljujući područja Južne Amerike, Afrike i jugoistočne Azije.
Ono što ekološki otisak ne govori su neke socijalne kategorije, za koje su jako dobra mjera indeks ljudskog razvoja – kazao je. „Indeks ljudskog razvoja uključuje: životnu dob, pismenost, educiranost te kupovnu moć stanovnika. Zemlje koje imaju iznad 0.8 % indeks ljudskog razvoja smatraju se razvijenim zemljama.“
Uz brojna čuđenja i pogađanja iz publike, naveo je i kako samo jedna zemlja na svijetu, koja ne živi iznad održivosti svog teritorija, a ima zadovoljene četiri kategorije indeksa ljudskog razvoja je Kuba.
Osvrnuo se i na situaciju u Hrvatskoj, rekavši da je tu situacija dosta dobra, napomenuvši kako je ekološki otisak u Hrvatskoj 2.9 hektara. Po indeksu ljudskog razvoja Hrvatska je na 44 mjestu od 177 zemalja, no najveći naš problem krije se u obrazovanju. U zaključku je naveo korake za održivi razvoj.
Prije svega smanjiti potrošnju energije, zatim proizvodnja hrane, te korištenje obnovljenih izvora energije – kazao je.
Sve pojedinosti o ekološkom otisku može se pronaći u knjizi „Zeleni alati za održivu revoluciju“ koju je izdao u suradnji sa Zelenom mrežom aktivističkih grupa, čiji je ujedno i član. Možete izračunati vlastiti ekološki otisak na stranici www.myfootprint.org.
Komentari su zatvoreni.