Svrha promjene Zakona o udomiteljstvu jest postići individualniji pristup u odgoju udomljene djece – kazala je Silva Petrović
KRIŽEVCI – Trenutno na području Križevaca postoji 36 udomiteljskih obitelji u kojima je smješteno 54 djece. Vrlo mali broj udomljene djece ovdje je smješten preko centara iz drugih gradova jer je cilj da djeca što manje mijenjaju prirodno okruženje. Putem Centra za socijalnu skrb u ožujku ove godine počela je edukacija 12 udomitelja djece. Udomitelji su iznijeli svoja stajališta i očekivanja iz čega se moglo vidjeti da i dalje žele pomagati socijalno nezbrinutoj djeci. Radionice za podršku udomljenoj djeci odvijale su se individualno putem razgovora između djeteta i psihologa.
– Najčešći problemi s kojima se udomitelji susreću jesu održavanje kontakata djeteta s biološkom obitelji. Cilj razdvajanja djeteta od biološke obitelji je da se istovremeno radi i s djetetom i s njegovom obitelji kako bi se stvorili uvjeti za povratak. Nedostatak centara za socijalnu skrb je opterećenost poslovima, prevelika administracija i nedostatak stručnih radnika da bi se kvalitetno moglo posvetiti biološkoj obitelji. Zato se događa da su djeca dugo smještena kod udomitelja, u prosjeku do godine dana. Nakon povratka djeteta s vikenda ili blagdana provedenog kod biološke obitelji ponovo je potreban intenzivniji rad udomitelja jer se djelomično izgube stečene radne i ostale navike. Svakom djetetu potrebno je otprilike tri do šest mjeseci kako bi se prilagodilo novoj obitelji. Drugi je važan problem s kojim se susreću udomitelji način odgoja udomljenog djeteta. Obitelji udomljeno dijete najčešće odgajaju kao i vlastitu djecu, a to je ponekad pogrešan pristup jer nezbrinuta djeca često zahtijevaju drukčiji pristup – rekla je Silva Petrović, socijalna radnica i djelatnica Centra za socijalnu skrb u Križevcima.
Prema prijedlogu nacrta novog Zakona o udomiteljstvu, svaka će obitelj smjeti udomiti najviše troje djece.
– Svrha promjene Zakona o udomiteljstvu jest postići individualniji pristup u odgoju udomljene djece i sličnije okruženje onom biološkom – kazala je Silva Petrović.
PRIMJER – NADICA KATALENIĆ, UDOMITELJICA:
Štićenike odgajam kao vlastitu djecu
Obitelj Katalenić iz Đurđica uz troje vlastite djece već dvije godine odgaja tri nezbrinuta dječaka. Dva štićenika došla su iz Kutine, dok je mlađi s križevačkog područja.
– U početku je bilo problema među djecom, ali su se s vremenom zbližili. Prije nego što su došli k nama, dječaci su bili u domu gdje nisu stekli navike za daljnji život. Najviše problema imaju oko učenja i radnih navika, ali i to se već promijenilo na bolje. Odgajam ih jednako kao i vlastitu djecu – kaže Nadica Katalenić, udomiteljica iz Đurđica koja je i sama dio djetinjstva provela kod udomitelja.
Centri za socijalnu skrb na različite načine pomažu udomiteljima i djeci. S obzirom da su dječaci u obitelj Katalenić došli preko Centra iz Kutine, svakog mjeseca na račun dobivaju određeni iznos novca kojim raspolaže njihova socijalna radnica. Obitelj Katalenić dobiva 1600 kuna za svako udomljeno dijete, a dužni su im kupovati sve potrepštine. Novčani iznos za skrb udomiteljske djece već je šest godina isti bez obzira na porast životnih troškova pa je pitanje kako će to povećati broj kvalitetnih i dobro obrazovanih udomiteljskih obitelji.
Komentari su zatvoreni.