Iako u Koprivničko-križevačkoj županiji ima 908 hektara vinograda, samo 114 ih je evidentirao u Upisniku koji je Hrvatski zavod za vinarstvo i vinogradarstvo počeo izrađivati prije malo više od tri godine. Od registriranih oko 460 tisuća trsova, najviše je zastupljena graševina, čak 61%, slijede kraljevina, štajerska belina, rajnski rizling te chardonnay. Zemljopisno porijeklo ima samo pet proizvođača sa 17 zaštićenih vina.
Od upisanih vinogradarskih nasada oko tri četvrtine ih je starije od 25 godina, a čak 97% vinograda je na posjedima manjima od jednog hektra. Sve to govori da podravsko-prigorski vinogradari nisu spremni za komercijalnu ponudu na tržištu, smatra pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo Marijan Štimac:
– Ono što bi mi morali promijeniti ili unaprijediti svakako je utjecaj regionalne uprave u formiranju vinskih cesta. Radi se o nacionalnom projektu upisa trajnih nasada prije ulaska u Europsku uniju, gdje se mi trebamo deklarirati određenim fiksnim površinama koje će onda biti limit i nakon njih se neće moći podizati novi trajni nasadi u vinogradarstvu. Svi vlasnici vinograda trebali bi izdvojiti 150 kuna i upisati se u Upisnik vinograda, jer u intervencije u dogledno vrijeme više neće biti moguće.
Gospodarska politika Koprivničko-križevačke županije od 2003-će provodi mjere subvencioniranja podizanja novih dugogodišnjih nasada. Do sada realiziranih milijun i 200 tisuća kuna različitih subvencija utjecao je na podizanje novih 170 hektara nasada – 40 u vinogradarstvu i 130 u voćarstvu. Usitnjene parcele na obroncima Bilogore i Kalnika idealne su za voćnjake i vinograde, pa pročelnik Štimac ističe da je želja Županije regionalizirati tu vrstu proizvodnje temeljem prirodnih lokaliteta.
Komentari su zatvoreni.