Ovo nije film za ljubitelje žanra pod koji spadaju "stepfordske kućanice" i svakako nije za one koji nemaju živaca ni volje odvojiti tri sata i četrdesetpet minuta za odličan filmski uradak. Zato će ljubitelji gangsterskih drama, omerte, kumova, Sopranosa i karizmatičnih mafijaških likova bez daha odgledati priču o životnom putovanju dječaka iz geta, o putevima koje je izabrao i cijeni koju je kroz život plaćao. Sergio Leone dotaknuo se svega – ljubavi, mržnje, prijateljstva, odanosti, novca, zavisti, ubojstava, brutalnog nasilja, silovanja… Težak je zadatak pisati o ovakvoj kompleksnoj priči, ne samo po minutaži, radnji toliko bogatoj detaljima, živopisnim likovima i isprepletenoj odnosima da tekst ostane u granicama čitljivog, a opet, još je teže suzdržati se jer su mafijaški filmovi moja velika slabost.
Naslov izvornika: Once upon a time in America
Žanr: drama
Uloge: Robert De Niro, James Woods, Elizabeth McGovern, Treat Williams, Tuesday Weld, Burt Young, Joe Pesci, Danny Aiello, Bill Forsythe, Jennifer Connelly, Scott Tyler, Rusty Jacobs
Režija: Sergio Leone
Radnja filma odvija se kroz tri vremenska razdoblja, ali ne teče linerano. Na početku filma, za koji se tek kasnije ustanovi da je zapravo sredina kronoloških događaja upoznajemo glavni lik, u njegovim tridesetim godinama. Robert De Niro utjelovljuje lik Noodlesa, mafijaša od djetinjstva, koji se nakon mnogo godina izbivanja kao sijedi starac vraća u Brooklyn koji na njega djeluje kao Proustov kolačić – vraća ga u djetinjstvo, u rane dvadesete godine dvadesetog stoljeća.
Sjeća se prve ljubavi, Deborah, koja će odigrati ključnu ulogu u njegovom kasnijem životu, svojih kvartovskih prijatelja i prvih dolara koje su zaradili natjerani siromaštvom, baveći se sitnim ali genijalnim kriminalnim aktivnostima.
Mladu bandu na gangsterskoj sceni u to su vrijeme činili Max (James Woods), Patsy, Cockeye, Dominic i naravno Noodles, no što su više imali uspjeha, to su bili veća smetnja nešto starijem mafijaškom kolegi – Bugsyu.
U jednom krvavom obračunu Bugsy ubije Dominica, najmlađeg člana koji nije imao više od osam godina, što će odrediti sljedećih 12 godina Noodlesovog života. U napadu bijesa i osvete Noodles nasmrt izbode Bugsya i policajca koji se umiješao, te je osuđen i sa svojih 15 godina odlazi u zatvor.
Drugi flashback u prošlost Noodlesa vodi u razdoblje nakon izlaska iz zatvora. Tridesete su godine, era prohibicije, a njegovi nekadašnji prijatelji visoko su se uzdigli u mafijaškim krugovima i vode vrlo uspješnu točionicu alkohola. Noodles se vrlo brzo uklopi u staro društvo, posebno je vezan uz Maxa, kao i nekada dok su bili klinci. Ubrzo shvati da stvari ipak nisu kao nekada, Max teži sve većem i većem bogatstvu i prestižu i ne bira sredstva kojima će to postići.
Treće vremensko razdoblje na neki način zaključuje Noodlesovu životnu priču i daje uvid u živote likova 38 godina nakon njihovog posljednjeg susreta.
Film je inspiriran knjigom The Hoods bivšeg gangstera koji je pisao pod pseudonimom Harry Gary i poslužila je kao predložak za dio koji priča o djetinjstvu i odrastanju. Za sve drugo zaslužan je sam Leone i njegov tim scenarista. Leone je planirao završiti snimanje ovog filma još prije glasovitog Dobar, loš, zao. Ipak, problemi su nastali oko osiguravanja prava na knjigu. S obzirom da je pisac želio biti anoniman (iz razumljivih razloga), Leone nikako nije mogao stupiti u kontakt s njim i dogovoriti sastanak. To mu je uspjelo tek 1982. i to samo zato jer je pisac-mafijaš bio vatreni ljubitelj njegovih vesterna. Dao mu je prava za knjigu i snimanje je nakon toliko godina napokon moglo početi.
Nastavlja se…
Komentari su zatvoreni.