U HRVATSKOJ REGISTRIRANA 343 POLJOPRIVREDNA PROIZVOĐAČA KOJA SE BAVE EKOLOŠKOM HRANOM
U Ministarstvu poljoprivrede ističu da na ekooznaku kruha ima pravo svega šest proizvođača u Hrvatskoj
Većina ljudi čula je za prehrambene ekoproizvode i u trgovinama ih prepoznaje njih 43 posto. Redovito ih konzumira 20 posto, samo ponekad ih konzumira 44 posto, a 36 posto ih uopće ne jede. Anketu je svojedobno provela agencija Hendal na slučajnom uzorku od 400 ispitanika iz cijele Hrvatske. Iako broj poklonika zdrave hrane raste i njezina je ponuda sve veća, malo ih zna što je to uopće ekološka hrana, odnosno jesu li svi proizvodi koji se tako deklariraju doista ekoproizvodi. Za dobivanje statusa ekološkog proizvođača, odnosno markice ili certifikata, poljoprivredno gospodarstvo, odnosno proizvođač takve hrane mora provesti dvije do tri godine u prijelaznom razdoblju kako bi zemljište i proizvodnja zadovoljili određene standarde.
Biovega
U Hrvatskoj su registrirana 343 poljoprivredna proizvođača koji se bave ekološkom poljoprivredom što ne znači da svi imaju i potrebne certifikate. Rješenje za korištenje ekoznaka, odnosno certifikat, izdaje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i tek na osnovi toga na proizvod se smije staviti ekoznak. Međutim, mnogi proizvođači stavljaju taj znak iako ne posjeduju rješenje od nadležnog ministarstva. Primjerice, križevački Mlinar tvrdi da je on jedini certificirani proizvođač ekološkog kruha u Hrvatskoj, a u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu napominju da ekokruh rade još dvije obitelji, ali u malim količinama i prema narudžbi jer nemaju dovoljno domaćeg
brašna. Kakva je stvarna situacija zna jedino nadležno ministarstvo koje tvrdi da na ekooznaku kruha imaju pravo šest proizvođača, ali je Mlinar jedina domaća industrija s tim znakom. Uz Mlinar koji ima vlastitu proizvodnju žitarica, ekokruh radi i Puljanka-Brijunka iz Pule, ali od uvozne smjese. Tom proizvodnjom bavi se Milan Grdić iz Oštarija te obrt Demetra iz Klane u Gorskom kotaru. Znak imaju još obiteljsko gospodarstvo Mario Sever i Bio zrno d.o.o. U trgovinama Biovege, specijaliziranih dućana “bio&bio” prodaju se samo ekološki proizvodi, izjavila je Ksenija Pavleković, voditeljica razvoja ekoproizvodnje. Ona kaže: “Naši domaći proizvođači s kojima surađujemo svi su pod kontrolom Nadzornih stanica, pa tako neki imaju ekostatus, odnosno znak za proizvod iz prijelaznog razdoblja, a neki imaju ekoznak. Svakako bih izdvojila Mlinar čiji u ponudi imamo raženi ekološki kruh, zatim Tomar s proizvodima od soje te Repro eko s ekobrašnima. Ostali domaći proizvođači imaju status proizvoda u prijelaznom razdoblju, a to su Preti, Vals, Annapurna, Demetra itd.” Na pitanje prodaju li pecivo i kruh poznatog proizvođača Željka Mavrovića, odgovaraju ne jer “nemaju zasad interesa iako nisu zatvoreni ni za njegove proizvode”. U Beovegi kažu da bilježe stalni porast potražnje za ekoproizvodima jer su oni “vjerni pratioc takvih specijaliziranih trgovina zdrave hrane.”
Malešnica
Dragutin Barišić, predsjednik Uprave Mlinara, kaže da su s proizvodnjom ekološkog kruha počeli u jesen 2005. godine i za pripremu i dobivanje certifikata trebalo im je pet godina. U ovoj godini planiraju povećati proizvodnju te vrste kruha za 40 do 50 posto. Svoj ekopšenični i ekoraženi miješani kruh Mlinar proizvodi već drugu godinu u svojoj pekarnici na Malešnici u količinama od nekoliko stotina komada na dan. Barišić kaže da su ove godine postigli uvjete za proizvodnju i od tisuću komada dnevno, a idućih godina planiraju daljnje povećanje, ali i proširenje asortimana na pecivo. U toj proizvodnji računaju na suradnju s kooperantima proizvođačima ekoloških žitarica iz Osijeka i Suhopolja. Za potrebe proizvodnje ekokruha Mlinarevo poduzeće Moslavka zasad raspolaže s dvjestotinjak hektara na kojima se proizvode ekološke žitarice.
Komentari su zatvoreni.