Lisice u naseljima traže hranu – bjesnoća nije u porastu

Proteklih dana dosta su česti slučajevi pojavljivanja lisica u
dvorištima i na okućnicama kuća ne samo u selima Podravine i Prigorja,
već i u većim naseljima i gradovima. Razlozi učestalom dolaženju lisica
u blizinu ljudi ne leže u njihovom povećanom broju, epidemiji bjesnoće
ili zbog suše potrazi za vodom, već u normalnom životnom ciklusu ove
životinje, pojasnio je predsjednik županijskog Lovačkog saveza Milan
Podhraški.

– "Lisica ima od 3 do 5 komada mladih i oni sada traže najviše hrane, dok ne mogu sami skrbiti o sebi pa je lisica sada najaktivnija. Znači, uništavaju uglavnom plemenitu divljač, i zeca i fazana i trčke i prepelice, ali na žalost zalaze i u dvorišta na selu, uhvate sve što mogu, sve što je slobodno vani da bi prehranili mladunce", kaže Podhraški.

Naglašava kako 1800 lovaca u Koprivničko-križevačkoj županiji itekako vodi računa o održavanju prirodne ravnoteže ne dopuštajući prekomjeran porast broja lisica.
– "Mogu reći da prosječno u posljednjih pet godina je odstrijeljeno lisica, na području Koprivnice, Lovišta 1, 2 i 3 – 174 komada, na području Đurđevca, Lovišta 1 i 2 – 186 komada, i na području Križevaca, Lovište 1 – 151 komad", izvjestio je.

Predsjednik županijskog Lovačkog saveza Podhraški dodaje da je prošle godine Veterinarska stanica Koprivnica postavila na području Đurđevca i Koprivnice više od 1400 otrovnih mamaca, za što je izdvojeno 41.000 kuna. Vođeni dobrim rezultatima te akcije, lovci ju namjeravaju ove godine provesti na području cijele Županije, a potreban novac kane namaknuti povratom dijela lovozakupnine.

U cijeloj priči možda je najznačajnije upravo to što su lisice i potencijalni prijenosnici bjesnoće, pa njihova povećana prisutnost izaziva strah od ove, bez prethodnog cijepljenja, smrtonosne bolesti. Odgovor na pitanje o broju analiziranih uzoraka i utvrđenih slučajeva bjesnoće potražili smo u Veterinarskom zavodu u Križevcima, kod direktora Darka Majnarića.

– "Do danas zaprimili smo iz naše Županije 189 raznih uzoraka životinja, uglavnom se radi o glavama jer se ispitivanja rade na mozgu. Od 189 uzoraka, bilo je 48 pozitivnih, što je oko 25%", kaže Majnarić.

Najveći broj ispitanih uzoraka potječe upravo od lisica, no podaci o broju utvrđenih slučajeva bjesnoće uspoređeni s onima prethodnih godina nedvojbeno pokazuju kako nema mjesta panici, dodaje direktor Majnarić:

– "To znači da nema mjesta nekakvoj zabrinutosti, taj broj se malo povećava u zimskom periodu kad lovci malo više izlaze u lov i kad donose više +uzoraka, ali ovo što se danas događa je stvarno na nivou kao i prethodnih godina."

Troškove analiziranja na bjesnoću snosi država, a uzorke je uz upotrebu rukavica potrebno u Veterinarski zavod dostaviti u nepropusnoj vreći, ili o nalazu obavjestiti najbližeg lovca.