Unatoč najavama meteorologa o poslijepodnevnim pljuskovima koji bi u znatnoj mjeri poremetili održavanje predviđenog programa, jučerašnje Đurđevo pod gorjanskom lipom, kojim je obilježeno puno stoljeće održavanja ove manifestacije u križevačkom gornjem gradu je bilo uspješno.
Stotinjak izvođača – puhača, tamburaša, plesača i mažoretkinja – iz Križevaca, Apatovca, Cirkvene, Velikog Ravna i Gornje Rijeke, višesatnim je programom odalo pozdrav proljeću, a posebni zvučni efekt priredili su kuburaši iz Marije Bistrice, pucajući u čast stoljeća neprekidnog održavanja ove pučke manifestacije.
Brojni gosti počastili su se rođendanskom tortom u obliku lipe, koju je od 75 jaja pripremila i ispekla Ana Bencek.
Kako je pisao Kvirin Vidačić u svojem djelu Topografično-poviestne crte slobodnog i kraljevskog grada Križevca iz
1886. godine, običaj štovanja stabla lipe potječe iz "pradavnih
vremena", kad su lipe sađene u čast nekog značajnijeg događaja,
označavajući novi početak.
Otuda i okupljanje pod stablom lipe u doba Đurđeva, odnosno početka lijepog proljetnog, sunčanog vremena.
No, Đurđevo pod gorjanskom lipom ima zapravo domoljubne početke. Naime, 1903. su mladići iz križevačkoga gornjega grada izrazili svoj otpor mađaronskim pritiscima, postavivši na vrh krošnje lipe hrvatski barjak, tako visoko da ga nije bilo lako ukloniti.
Nekoliko proljeća nakon tog događaja, točnije 1906., stanovnici ovoga dijela Križevaca okupljajući se upravo ispod lipine krošnje, pjesmom i plesom odali su počast toj intervenciji gornjogradskih fakina.
Branka Gold, predsjednica Gornjogradskog dobrotvornog i kulturnog društva "Lipa", organizatora Đurđeva pod gorjanskom lipom, kazala nam je kako "je jako zadovoljna ovogodišnjim Đurđevom, kako programom, tako i lijepim vremenom", pohvalivši roditelje članica i članova kulturno-umjetničkih društava i mažoretkinja što su došli podržati svoju djecu i pridružili se publici i gostima.
Branka Gold očekuje da i sljedeće Đurđevo, kao i svako drugo nakon, bude uspješno kao i jučerašnje.
Komentari su zatvoreni.