Kako bi Križevci mogli izgledati bez smeća nastojao je u predavanju naziva Ekologija i civilizacijski problemi, Križevci – grad bez smeća večeras prikazati prof.dr. Stanko Uršić, jedan od vodećih domaćih stručnjaka u pitanjima zbrinjavanja otpada.
Čini mu se doduše šašavom zamisao da bilo koje naselje može biti takvo, no mr. Renata Husinec uime organizatora, križevačkog ogranka Matice hrvatske ustvrdila je da je to važno kulturno i civilizacijsko pitanje bitno i za naš grad. Uršić, predavač fizikalne kemije
na zagrebačkom Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, dobro upoznat sa
stanjem okoliša i u križevačkom kraju, ocijenio je "suludim potezom
mogućnost otvaranja odlagališta otpada na Gunjaku".
To je "suicidalno kad na raspolaganju mogu biti i druga rješenja, poput odvajanja i recikliranja otpada", kojega, kaže, "ima više vrsta od kojih je najštetniji opasni otpad kojim se u Hrvatskoj nitko ne bavi".
Razvijanje svijesti o razlici između smeća i otpada je početak ekološkog ponašanja. Smeće je, tvrdi Uršić, posljedica neciviliziranosti i javlja se kao kulturni i etički, a ne tehnološki problem. Otpad su tvari i stvari koje se mogu ponovno upotrijebiti i za to postoji način. 
Na otoku Krku pokazalo se da ima načina kako tehnologijom odvojenog skupljanja spriječiti da otpad ne postane smeće.
Projekt Eko otok Krk kojeg je Uršić opsežno ilustrirao okupljenima pravi je primjer ostvarenja zamisli zajednice bez smeća! Bitno je, smatra, sav otpad nastao u kućanstvu odvajati u posebne spremnike jer se njime tako lakše gospodari. U projekt su na otoku uključena gotovo sva mjesta, čiji stanovnici svakodnevno odvajaju svoj kućni otpad, koji se zatim skuplja i odvozi na jednu lokaciju gdje se obrađuje po vrstama.
Uršić se time zalaže za stalno i sustavno recikliranje različitih vrsta otpada i napominje da je usvajanje takvoga rješenja uređenja odlagališta za odvojeni otpad s cijenom od oko 1,5 milijuna eura povoljnije i čišće od spalionica ili skupnih odlagališta.
Voditelj večerašnjeg predavanja zaključuje da lokacija na Gunjaku nije za smeće niti za spalionicu, unatoč jakim političkim interesima koji su se u posljednje vrijeme javljali.
Otok Krk mogle bi slijediti i druge zajednice, pa tako i ovdašnja križevačka. Čini se da okupljene Križevčane u krcatoj Podrumskoj dvorani Hrvatskog doma večeras u to nije bilo teško uvjeriti, no veći i teži zadatak bit će uvjeriti donosioce odluke da svijest o otpadu u okolišu trebaju razviti u konkretna i učinkovita rješenja o zbrinjavanju otpada povoljnim metodama recikliranja.
Ako je suditi po pozornosti i kvalitetnoj raspravi u publici, sastavljenoj od studenata, ali i stanovnika lokalne zajednice i predstavnika gradskih i županijskih upravljačkih tijela, otpad se i u Križevcima treba zbrinjavati na stručan i civiliziran način. Ako se pritom izbjegne (štetna) politizacija, čišće nam se piše (i diše).
Komentari su zatvoreni.