"Negdje oko 25", odgovorio je gradonačelnik Križevaca Branko Hrg na pitanje koliko ima zemalja članica Europske Unije, pred štandom Gradske knjižnice Franjo Marković na Nemčićevom trgu. Danas je tamo ta kulturna ustanova, obilježavajući Europski tjedan,predstavila publikacije Ministarstva vanjskih poslova i europskih
integracija.
Građanima su poklanjane knjižice o Europskoj uniji, procesu
stabilizacije i pridruživanja EU, te izdanja posvećena Proširenju EU i
Danu Europe, koji Unija slavi 9. svibnja.
su građanima i olovke i balone, pozivajući ih ujedno i na predavanje
"Europska Unija od početaka do danas", održanog poslijepodne u
podrumskoj dvorani Hrvatskog doma.
Predavanje je vodila prof. Dušanka Šulje, viša stručna suradnica
u Odjelu za obrazovanje Ministarstva vanjskih poslova i europskih
integracija, kojoj je bilo drago u publici vidjeti mnogo mladih ljudi
(prvenstveno srednjoškolaca), čijoj edukaciji su predavanja takve vrste
i najkorisnija. Osim njih i profesora, izlaganje o povijesti Europske
Unije slušalo je pozorno i troje političara, gradonačelnik Hrg te I.
Knok i N. Šegrt.
Prof. Šulje je preko slideshowa izložila kako je Unija nastala,
začetke od ekonomskih zajednica nekolicine razvijenih država, preko
valova proširenja tijekom više desetljeća pa sve do nedavnog big-banga kada se Unija proširila i na istok kontinenta. 
Posjetitelji su upoznati i s pravnim, političkim i ekonomski aspektima
Unije i institucijama vlasti koje unutar Unije odlučuju o svim
zajedničkim pitanjima.
Moglo se čuti zašto su zemlje ulazile u Uniju različitim tempom i što
su sve na tom putu morale ispuniti. Nije propustila osvrnuti se na
aktualne događaje oko odgađanja početka pregovora EU i Hrvatske,
istaknuvši da o jedinom preostalom uvjetu (izručenju A. Gotovine sudu u
Haagu) kao državni službenik zna koliko i ostala javnost.
O Hrvatskoj se u središtu Unije razmatra individualno i kao
zemlji-kandidatu njoj se postavljaju i opći, kao i specifični uvjeti
koje treba ispuniti.
Govoreći o Hrvatskoj pripomenula je da su joj na raspolaganju sredstva
iz predpristupnih fondova s kojima se mogu realizirati projekti iz
različitih sfera djelatnosti – zaštite okoliša, poljoprivrede,
obrazovanja, gospodarskog razvoja, lokalne uprave, kulture itd. Načini
kako doći do tih sredstava, koja nisu mala i iznose za ovu godinu oko
245 milijuna € ovise o idejama ljudi koji stvaraju projekte.
Postavljeno je pitanje koliko ljudi aktivno u svim hrvatskim
ministarstvima radi na upoznavanju javnosti s tim fondovima. Odgovoreno
je da ih je samo dvadesetak, s tim da će se broj povećavati jer raste
interes.
"Programi koji se natječu za predpristupne fondove moraju biti
kvalitetno obrađeni do najmanjih pojedinosti i prevedeni na engleski
jezik", kazala je Šulje.
"No to su", napomenuo je Hrg, "prevelika sredstva za malu sredinu kao
Križevce", istaknuvši upravo da su Križevci kao grad napravili puno na
suradnji s gradovima iz zemalja Unije (Austrija, Italija, Mađarska),
koja se treba produbljivati da bi se ispravila kriva predodžba o
Hrvatskoj koja još vlada u EU.
S tim se složila i predavačica Šulje i rekla da treba iskoristiti
potencijale mladih stručnjaka iz svog ministarstva kako bi se
obrazovanje o Europskoj Uniji i tome što nam ona donosi, u narodu
povećalo.
Komentari su zatvoreni.