Nezaposlenost – ‘takva kakva je’

Prema Mjesečnom statističkom biltenu, službenom dokumentu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,  stanje (ne)zaposlenosti u Koprivničko-križevačkoj županiji nije bitnije promijenjeno. Do završetka ožujka na području naše županije na burzu rada bilo je upisano 8552 osoba, od kojih 4595 žena (53,7 %). U odnosu na prethodni mjesec to je 50 osoba manje ali 365 više gledamo li isti mjesec lani.

Od triju Ispostava (Đurđevac, Koprivnica i Križevci) za koje Područna služba u Križevcima prati kretanje nezaposlenosti, najveće je smanjenje broja nezaposlenih zabilježila u Đurđevcu, za 50 osoba. Pad nezaposlenosti zabilježen je i u Križevcima (za 14 osoba) a jedino u Koprivnici nastavljeno je povećanje, i to za njih 14.

Kako mlade osobe obuhvaćaju gotovo četvrtinu stanovništva, tako su zastupljene i u nezaposlenosti.
Udio osoba u rasponu dobi od 20-24 godine iznosi 18,8 %, dok stari između 25 i 29 godine tvore 13,5 % od ukupnog broja nezaposlenih. U njemu je pak manje zastupljena najmlađa kategorija stanovništva – mladi „stari“ od 15 do 19 godina – „samo“ 7.3 %.

Naravno, očekuje se da će ta cifra i dalje opadati, budući je broj onih koji ne nastavljaju srednje školovanje vrlo malen. Isto tako se i maturanti – ponajčešće četverogodišnjih škola – odlučuju dalje školovati, kako bi stekli viši obrazovni stupanj i tako lakše došli do zaposlenja.
Kod osoba starih 55 i više godina, tj. onima pred mirovinom, primjetna je najmanja stopa nezaposlenosti. U tu kategoriju spadaju osobe između 55 i 59 godina (6,6 % od ukupnom broju nezaposlenih) te sa 60 godina  i stariji, koji u ukupnom broju čine 1,2 %.

Osobe koje su u naponu radne snage, tj. spadajuće u 5 dobnih skupina koje obuhvaćaju stare između 30 sve do 54 godine, u cjelokupnoj masi nezaposlenih sudjeluju s 52,5 posto.

Što se tiče stupnja obrazovanja, najveći je broj nezaposlenih osoba među onima sa završenom trogodišnjom srednjom školom za zanimanja te školom za kvalificirane i visokokvalificirane radnike, i to 36,9 posto.
Slijede osobe sa završenom samo osnovnom školom, cijelih 30 posto te četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja, iznoseći  15 % od ukupnog broja nezaposlenih.

Prema podacima sa Zavoda vidljivo je da se školovanje (uglavnom) isplati. Osobe sa završenom višom školom ili prvim stupnjem fakulteta te završeni fakultetlije i oni sa znanstvenim stupnjem magistra ili doktora daju samo 1,7 odnosno 1,4 posto ukupnoj masi nezaposlenih.

U ožujku se na burzu rada prijavilo 414 osoba, što je usporedbi s veljačom 34,2 manje. Njih je 188 u popis došlo izravno s (bivšeg) posla a 205 prethodno nije radilo ništa. Samo 17 novoprijavljenih nezaposlenih učinile su to odmah nakon završenog školovanja.
U ožujku su (potencijalni) poslodavci (potencijalnim) posloprimcima ponudili 428 radnih mjesta.

Uspjelo ih se zaposliti 412. Više je to nego u veljači ove godine (65,3 %) no manje nego u ožujku 2004. godine (13,9 % prema minusu).